U sklopu programa Susreti u centru u ožujku ugošćujemo umjetnika, dizajnera i kustosa Zbyněka Baladrána. Prikazat ćemo njegova četiri kratka filma nastala u proteklih nekoliko godina, a nakon projekcije slijedi razgovor na kojem ćemo se dotaknuti Baladránove umjetničke prakse i položaja umjetnosti u doba kasnog kapitalizma i umjetne inteligencije. Baladrán istražuje ulogu predmeta pomoću kojih društvo opsjednuto samim sobom proizvodi slike svoje prošlosti i budućnosti.

U filmovima koje ćemo prikazati Zbyněk Baladrán bavi se time kako se utjecaj umjetnosti na društvo u današnje vrijeme ne razlikuje od utjecaja bilo koje druge komodificirane usluge. Njegov najrecentniji film, Potpisi određenih stvari (2022.), rasvjetljuje način funkcioniranja umjetničke scene u proteklih nekoliko desetljeća te može poslužiti kao polazišna točka za raspravu o višestrukim značenjima umjetničkog rada. Društveno ubojstvo (2021.), film inspiriran Engelsovim Položajem radničke klase u Engleskoj, u središte stavlja klasno pitanje, prikazujući radničku klasu kao onu koja trpi sve nepravde društvenog poretka i lišena je mogućnosti življenja normalnog obiteljskog života. Film Katastrofa (2019.) je pak inspiriran istoimenom jednočinkom Samuela Becketta iz ranih 1980-ih koja je posvećena Václavu Havelu koji je u to vrijeme bio politički zatvorenik. Ovaj film je ujedno tehnički eksperiment zasnovan na deset kompozicija i korištenju algoritma s namjerom simuliranja dvodimenzionalne slike na način da podsjeća na fotografiju. Seriju filmova zaključuje video esej Što je nemoćni izvor sve moći? (2018.) koji se bavi gorućom temom umjetne inteligencije i ne-ljudskog nesvjesnog, pitajući se hoće li tehnologija donijeti oslobođenje.

Zbyněk Baladrán (r. 1973., Prag) je autor, vizualni umjetnik i arhitekt izložbi. U svom radu istražuje dijelove civilizacije koje nazivamo “zapadnim.” Koristeći metodologije slične onima koje se koriste u etnografiji, antropologiji i sociologiji, ovaj posthumanistički “arheolog” iskopava ostatke nedavne prošlosti, fokusirajući se pritom na društvene sisteme u odnosu na nasljeđe političke ljevice. Studirao je povijest umjetnosti na Odsjeku za umjetnost Sveučilišta Charles i nove medije na Likovnoj akademiji u Pragu. Godine 2001. bio je jedan od osnivača organizacije Display – Association for Research and Collective Practice, gdje radi kao kustos i organizator. Sudjelovao je na izložbama kao što su Manifesta 5, Donostia-San Sebastian, 11. Bijenale suvremene umjetnosti u Lyonu, 56. Venecijansko bijenale, a izlagao je i u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku. Zastupaju ga Galerie Jocelyn Wolff iz Pariza, Gandy Gallery iz Bratislave, Hunt Kastner iz Praga i zadruga Salvator Rosa. zbynekbaladran.com

Razgovor sa Zbyněkom Baladránom je dio pilot programa Susreti u centru financiranog posebnim javnim pozivom Kultura i umjetnost u zajednici Grada Zagreba. Projekcija je dio programa Umjetničke ekologije, strategije otpora i odrasta financiranog od Hrvatskog audiovizualnog centra i gradskog Ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo.

Program podržavaju:
Ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba
Hrvatski audiovizualni centar (HAVC)