Hamam internacionala prati geografske topose od Debra, Skoplja, Tetova, Prizrena, Peći, Prištine, Mostara, Stoca, Sarajeva, do Vranja, Niša, Novog Pazara i Beograda u potrazi za zaboravljenim ili potisnutim narativima zajedništva. Pod kupolama hamama, gdje se privatnost i javnost dodiruju kroz paru i vlagu, preplitali su se društveni slojevi, religije i svakodnevne politike, oblikujući neformalne prostore dijaloga i gradskog života – vodene agore tijela i zajednice. Danas, između restauracije, zanemarivanja i privatizacije, hamami postaju ogledalo odnosa prema naslijeđu i zajedničkom dobru, otvarajući pitanje kako ova arhitektura može ponovo misliti suvremeni javni prostor kao mjesto susreta, promjene i kolektivnog disanja.

Siniša Ilić (vizualni umjetnik) i Bojan Đorđev (kazališni redatelj i autor), obojica rođeni u Beogradu 1977. godine, surađuju više od dvadeset i pet godina na projektima koji povezuju izvedbene umjetnosti, vizualnu umjetnost, teoriju i kustoske prakse, istražujući kolektivni rad, javni prostor i zajedničku baštinu. Njihovi zajednički radovi poprimaju oblik izložbi, izvedbenih instalacija, predavanja-performansa, radionica i kazališnih produkcija.

Bojan Đorđev kazališni je redatelj i umjetnik iz Beograda. U svojoj praksi razvija javne, izvedbene i često participativne formate za obradu složenih teorijskih i političkih tema. Tijekom posljednjih trinaest godina razvio je vlastitu istraživačku metodologiju kroz izvedbu, istražujući načine na koje se kolektivnost zamišlja, organizira i utjelovljuje. Marxističke tekstove koristio je kao izvedbeni materijal, a jugoslavenske spomenike, socijalističke mozaike i ruševine osmanskih hamama promatrao kao dokumente koje treba dešifrirati i partiture koje treba izvesti. Njegovi radovi obuhvaćaju predstave, predavanja-performanse, zajedničke večere, forume, kolektivna čitanja i druženja, pri čemu je publika uključena kao suautorica i aktivna sudionica.

Siniša Ilić vizualni je umjetnik koji povezuje crteže i radove na papiru s instalacijom, videom i performansom. Zanima se za društvene pojave i mehanizme te istražuje oblike rada, društvene napetosti, nasilje i nestabilne situacije, kao i kulturnu baštinu, pritom tražeći načine za njegovanje prijateljstva i solidarnosti. Temama često pristupa iz povijesne perspektive, istražujući kako prošlost prodire kroz pukotine sadašnjosti i kako se uspostavlja odnos između prošlosti i aktualnog trenutka. Ilić istražuje oblike kolektivnog rada, te oblikuje prostore za izvedbu. Njegovi su radovi predstavljeni u MAXXI u Rimu, Tate Modern u Londonu, Galeriji Nova u Zagrebu, CZKD u Beogradu, Centre Pompidou i Kadist u Parizu, Kunsthalle Wien u Beču, galeriji Musée d’art contemporain de Lyon, Nacionalnoj galeriji u Pragu te muzejima suvremene umjetnosti u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Rijeci i Podgorici, među ostalima.

Su-organizatori: Što, kako i za koga/ WHW i Scena Ribnjak – Ribnjak O’regional

Program podržavaju:
Ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba
Zaklada Kultura nova