Zanny Begg & Elise McLeod, Nina Bunjevac, CANAN, Phil Collins, Matija & Mauricio Ferlin, Fokus grupa, Ulrik Heltoft, Vlatka Horvat, Siniša Ilić, Rajkamal Kahlon, Božena Končić Badurina, Luiza Margan, Maryanto, Naeem Mohaiemen, Oscar Murillo, Nikolay Oleynikov, Daniela Ortiz, Dan Perjovschi, Laure Prouvost, Miljohn Ruperto, Selma Selman, шkart, Marko Tadić & Miro Manojlović, Želimir Žilnik

Labin (Lamparna, Gradska knjižnica i Narodni muzej), Raša (bivše kino), Rijeka (MMSU), Pula (Augustov hram, Galerija Amfiteatra Arene, SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu) i Vodnjan (Apoteka – prostor za suvremenu umjetnost)

2. Bijenale industrijske umjetnosti u sklopu projekta Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020. 20.7. – 28.10.2018.

Bijenale polazi od istarskog poluotoka kao regije i simbolike peninsule čije izvorno značenje – “gotovo otok” – markira geografsku i povijesnu specifičnost Istre kao mjesta koje se nalazi na razmeđi imperija, istodobno izolirano i umreženo, nalik na “kontinent u malom”. Ekstrakcija ugljena nataloženog u unutrašnjosti Istre unazad nekoliko stoljeća pokretala je ekspanziju kapitala, kolonijalna i ratna osvajanja, preradu sirovih materijala poput metala i šećera koji su stizali iz kolonija, podupirala ratnu industriju fašizma, sudjelovala u socijalističkoj izgradnji. Koncept bijenala upisuje se na pozadini dugih povijesnih trajanja i smjena različitih epoha koje su oblikovale društveni i kulturni pejzaž regije: od grčkog i rimskog carstva, venecijanske, austro-ugarske, francuske i talijanske vlasti, pa sve do povijesti socijalizma i još jedne recentne epohe dugog, gotovo beskrajnog trajanja – razdoblja tzv. tranzicije.

Naslov bijenala Na leđima palih divova nadovezuje se na izvorno značenje sadržano u ovoj frazi, a koje upućuje na nužnu potrebu oslanjanja na ranija dostignuća kako bi se stekli novi uvidi i znanja, prožimajući se s osjećajem nestanka horizonta budućnosti u vremenu u kojem se nekadašnji koncept društvene transformacije pretvorio u nasilno održavanje postojećeg stanja. Mentalna slika koju evociraju divovi nastoji se ispreplesti s različitim asocijacijama, kako bi se pokrenulo stvaranje novih narativa na ruševinama onih postojećih. Androcentristički ton sadržan u naslovu u odnosu s dominantnim maskulinim identitetom toposa rudnika, industrije i rada, bijenale rastače nizom heterogenih subjektiviteta feminističkog predznaka, poput nasljeđa pjesnikinje Giuseppine Martinuzzi, koja se borila protiv nejednakosti i sudjelovala u pobuni rudara i uspostavi Labinske republike 1921. godine, prvog organiziranog otpora fašizmu.

Naslov Na leđima palih divova referira se i na danas žive istarske legende i folklorne predaje. To je primjerice, poznata legenda o posljednjem motovunskom divu Velom Joži, simbolu istarskog otpora koju je literarno obradio Vladimir Nazor, u čijoj je priči sažeta i sudbina mnogih pobuna. Bijenale evocira i istarski fantastični imaginarij u kojem je identifikacija Istre kao magične zemlje (Terra Magica) usmjerena propitivanju normalizacijskih učinaka i društvene uvjetovanosti koncepata magičnog, prirode i povijesti, te se bavi i mistifikacijama Istre kao “mjesta tajni koje proizlaze iz njene unutrašnjosti” (Boris Perić i Tomislav Pletenac: Fantastična bića Istre i Kvarnera), a koje odražavaju rastuću turističku eksploataciju «specifičnosti» regije.

Pripovijedanje, povijest, poezija, turizam, magično mišljenje, pobuna, kolonijalne implikacije industrijske proizvodnje , marginalizirani identiteti, etnička čišćenja, ekstraktivizam, podzemlje, šećer, fosilna goriva, ruine, ostaci, zbirke  – neki su od ključnih pojmova koji proizlaze iz lokalnog konteksta.  U dosluhu s njima više od dvadeset domaćih i međunarodnih suvremenih umjetnika i umjetnica izlaže svoje radove, od kojih su mnogi nove produkcije vezane za lokalni kontekst. Predstavljeni radovi usidreni su u pitanjima vezanim za oblikovanje suvremenosti kroz praksu umjetnosti, te isprepleteni s pričama koje se bore za identitetsku prednost u shvaćanju “regionalnih” posebnosti: od rudarske prošlosti Labina, povijesti štrajkova i radničkih pobuna, napuštanja ekstraktivnih izvora energije i razvoja ekoloških projekata, preko antičkih i antifašističkih spomenika, fašističke arhitekture, posječenih hrastova, do razvoja turizma, egzodusa i de-industrijalizacije posljednjih desetljeća, tolerancije i kozmopolitizma. Naglašavajući tu isprepletenost bijenale ne predstavlja samo suvremene umjetnike i umjetnice već i neke od lokalnih spomenika i druge tragove prošlih vremena, koji ravnopravno sudjeluju u izložbenoj strukturi. Bijenale će polifonijom umjetničkih glasova pokušati lokalni kontekst predstaviti kao veći i širi od sebe samog, nastojeći razotkriti ‘ideološki’ višak koji (srećom) postoji u svakoj specifičnoj lokaciji i koji ga povezuje s drugim lokacijama i drugim borbama koje svuda po svijetu nastoje sačuvati mogućnost utopijskog promišljanja budućnosti.

Uključivanjem u izložbu postojećih povijesnih i kulturnih lokacija kao što su antički spomenici, industrijske, upravne i sakralne zgrade i njihovi detalji ili antifašistički i drugi spomenici, te uklapanjem dijelova postojećih zbirki iz Arheološkog muzeja u Puli, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci i Narodnog muzeja Labin u itinerar bijenala, ta se ekspanzija nastavlja bez ambicije otkrivanja još ‘neviđenog’, već prisvajanjima skreće s glavnih linija kako bi se razgrnuli povijesni slojevi i rascjepkane niti priča o gradovima i regiji iznova zaplele.
Projekt “Iznad zemlje – umjetnički program za mlade 2. Bijenala industrijske umjetnosti” adresira nedovoljnu zastupljenost interaktivnih programa iz područja suvremene umjetnosti u Labinu, Puli i Rijeci namijenjenih mladima i to posebno onima u nepovoljnom položaju. Stoga je cilj projekta uključiti u niz umjetničkih aktivnosti mlade iz srednjih škola te pripadnike nacionalnih manjina, nezaposlene i invalide kako bi se educirali o suvremenoj umjetnosti, razvili svoje kreativne potencijale i socijalne vještine te kroz zajednički rad doprinjeli socijalnoj koheziji i razvoju u svojim zajednicama. Očekivani rezultati projekta: 1) Mladi u Labinu, Rijeci i Puli stekli su dodatna znanja o suvremenoj umjetnosti te razvili i unaprijedili svoje kreativne i socijalne vještine; 2) Osoblje L.A.E. XXI, WHW, MMSU i AMI povećalo je svoje znanje o potrebama mladih u kulturi te su unaprijedili svoje vještine u radu sa mladima; 3.) Ovaj projekt predstavlja uspješan početak dugoročnog, četverogodišnjeg (2018.-2022.) istraživačko-edukacijsko-produkcijskog programa za mlade koji će se provoditi kao integralni dio narednih Bijenala industrijske umjetnosti: 2020. u sklopu programa Rijeka – EPK 2020, te 2022. “ispod zemlje” tj. u bivšem labinskom rudniku, a budućem Podzemnom gradu XXI koji bi od 2021. trebao biti otvoren za javnost.

Organizatori: Labin Art Express XXI  u suradnji sa MMSU Rijeka i Arheološkim muzejom Istre
U sklopu projekta Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020.