U jeku pandemijske krize zdravstva, seminar će okupiti praktičare/ke, aktiviste/ice, i istraživače/ice koji/e će prezentirati različite historijske epizode kolektivnog djelovanja, samoorganiziranja i otpora protiv uskraćivanja, nedostupnosti i nedemokratičnosti zdravstvene skrbi. Izlagači/ce će predstaviti primjere partizanskih bolnica u Drugom svjetskom ratu i njihovog utjecaja na poratno jugoslavensko zdravstvo, talijanskog pokreta za deinstitucionalizaciju zdravstva i borbe za prava pacijenata u 1970-ima, kao i solidarnih klinika koje su nastale tijekom Grčke dužničke krize 2010-ih.

Izlaganja će biti na engleskom jeziku.

Raspored:

Ponedjeljak, 29. studenog, 18h

Zdravstvena skrb kao neposluh: uvod – Valeria Graziano

Naslijeđe Basagline deinstitucionalizacije mentalnog zdravlja – Pantxo Ramas

Polazeći od arhivske građe Dokumentacijskog centra Oltre il Giardino, koji prikuplja povijest radikalne deinstitucionalizacije mentalne zdravstvene skrbi u Trstu, temeljene na zatvaranju psihijatriskih klinika, organiziranju sustava skrbi u zajednici i emancipaciji primatelja i pružatelja skrbi, izlaganje će tematizrati kako se umjetnost, institucionalne prakse i društveni pokreti povezuju u nastojanju da se osigura pravo na zdravlje i skrb kao zajedničku praksu emancipacije.

Pantxo Ramas: Nakon rada na sveučilištima i u institucijama suvremene umjetnosti diljem Europe, Ramas sada vodi dokumentacijski i istraživački centar Oltre il Giardino u okviru socijalne zadruge La Collina u Trstu. Član je Stalne konferencije za mentalno zdravlje u svijetu Franco Basaglia (Confbasaglia).

Solidarne klinike u Grčkoj kao infrastrukture zajedničkoga – Christos Giovanopoulos

Solidarne klinike (i apoteke) predstavljaju jedan od najuspiješnijih modela proizašlih iz pokreta solidarnosti nakon 2011. godine. Inicijative solidarnog organiziranja zdravstvene skrbi odozdo nastale su u kontekstu ekonomske i političke krize kao način da se očuva okvir javnog zdravstva i odupre posljedicama režima štednje koji je Troika nametnula Grčkoj. Solidarne klinike, osnovane na načelima samoorganizacije i horizontalizma, ponudile su prijedloge transformacije primarne zdravstvene skrbi i medicinske prakse kako bi bile manje centralizirane i više integrirane u društvenu zajednicu. Kao zajednice zdravstvene skrbi, solidarne klinike predstavljaju paradigmu širenja ideje i prakse demokracije i participacije u zdravstvenoj skrbi kao infrastrukturi “zajedničkoga”.

Christos Giovanopoulos je istraživač na projektu Infra-demos, na odsjeku za Društvenu i kulturnu antropologiju pri Vrije Universiteit Amsterdam, te aktivisti pokreta solidarnosti u Grčkoj.

Utorak 30. studenog, 18h

“Naša je bolnica u šumi”: Radikalna zdravstvena skrb kao otpor – Sanja Horvatinčić

Tijekom Drugog svjetskog rata, u teškim okolnostima partizanskog gerilskog ratovanja na čitavom jugoslavenskom teritoriju djelovala je razgranata mreža pokretnih i stacionarnih bolničkih jedinica koje su u velikoj mjeri vodile žene i progonjene manjine, poput srpskog stanovništva ili sestara i liječnika Židovkinja i Židova, i čija je zadaća bila pomagati partizanima i siromašnom seoskom stanovništvu. Veliko naslijeđe tog ratnog iskustva bilo je temelj za poratnu izgradnju besplatnog i dostupnog zdravstvenog sustava u socijalističkoj Jugoslaviji

Sanja Horvatinčić je poslijedoktorandica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Vodi međunarodni interdisciplinarni projekt “Baština odozdo | Drežnica: Tragovi i sjećanja 1941.–1945.”

Demokratsko zdravstvo: Giulio Maccacaro i talijanski pokret za prava pacijenata ­- Maddalena Fragnito

Giulio Maccacaro bio je liječnik i osnivač organizacije Medicina Democratica (Demokratsko zdravstvo). Etička i znanstvena rigoroznost s kojima je pristupao važnim borbama oko uvjeta rada i javnog zdravlja potakla je suradnju s izdavačkom kućom Feltrinelli iz koje je nastao izavački niz “Medicina e potere” (“Zdravstvo i moć”). Tijekom izložbe Maddelena Fragnito, uz pomoć tima Piratske skrbi, digitalizirat će dio tog izdavačkog niza.

Maddalena Fragnito je umjetnica i aktivistica. Suosnivačica je autonomnog kulturnog centra MACAO u Milanu (2012.) i vrtića za djecu SopraSotto kojim upravljaju roditelji (2013).

Predavanje Sanje Horvatinčić, kao i vodstva te razgovor s autorima izložbe, dio je diskurzivnog programa Povijest umjetnosti i društva: solidarnost u kriznim vremenima koji provodi WHW.

Podrška:
Ministarstvo kulture i medija RH
Grad Zagreb