04. – 06.12.2015.
|
|
seminar
the gastarbajters

AUTORI KONCEPTA:
Boris Buden u suradnji sa Što, kako i za koga / WHW

SUDIONICI:
Boris Buden, Ljubomir Bratić, Stipe Ćurković, Nebojša Jovanović, Gal Kirn, Julija Kranjec, Silva Mežnarić, Želimir Žilnik, WHW

Klub Mama, Preradovićeva 18, Zagreb
Kino Tuškanac, Tuškanac 1, Zagreb

Klub Mama
petak, 04/12/2015
17-19:00, predavanje: Nebojša Jovanović Celuloidna “Sedma republika”: Motiv gastarbajtera u jugoslavenskom igranom filmu

subota, 05/12/2015
15:00 uvod WHW
15:15 – 15:45 uvod Boris Buden
16:00 – 16:45 predavanje: Gal Kirn, Gastarbajterstvo: pokret od ne-eksploatacije prema eksploataciji
17:00 – 19:00 izlaganja i diskusija: Gost koji ne prestaje odlaziti, Stipe Ćurković, Julija Kranjec, Silva Mežnarić, moderator: Boris Buden

nedjelja, 06/12/2015
14:00predavanje: Ljubomir Bratić Izložba “Gastarbajteri” u Beču – Pogled unazad
15:00 – 16:30 diskusija: Uvijek više od sjećanja, Stipe Ćurković, Nebojša Jovanović, Gal Kirn, Julija Kranjec, Silva Mežnarić, Želimir Žilnik, moderator: Boris Buden

kino Tuškanac
17-19:00 projekcija filmova Želimira Žilnika
Crni film, 1971, (14′)
Nezaposleni ljudi, 1968, (13′)
Inventur, 1975, (10′)
Tvrđava Evropa, 2000, (80′)

19:00 razgovor Borisa Budena sa Želimirom Žilnikom

Figura gastarbajtera danas izgleda da je potpuno nestala u dalekoj prošlosti, zajedno sa svijetom industrijske moderne, hladnoratovskom podjelom na takozvani prvi, drugi i treći svijet odnosno njihovim odgovarajućim ideološkim paradigmama liberalno demokratskog kapitalizma, historijskog komunizma i antikolonijalizma. Premda je gastarbajter/ica kao ime za modernog migracijskog radnika neosporno fenomen “prvog” svijeta, u kojem je svojedobno zauzimao pravno jasno regulirani prostor (i vrijeme) ne samo na tržištu rada nego i u društvenom odnosno kulturnom smislu, njegovo pravo ishodište valja potražiti u ekonomskim, političkim i ideološkim lomovima unutar tog istog “prvog” svijeta – u njegovim imanentnim proturječjima i nejednakostima, kao što je ona između razvijenog sjevera i kronično nerazvijenog juga ili, drugim riječima, između centra i periferije.

Nešto slično, u historijskom smislu, vrijedi i za bivšu Jugoslaviju. Čak bi se moglo reći da ni jedan drugi fenomen ne sublimira istinu njezine prošlosti kao fenomen gastarbajtera. Štoviše, u njemu se, na neobično transparentan način, ukazuje traumatski kontinuitet te prošlosti sa sadašnjošću u kojoj živimo i budućnošću ka kojoj se krećemo. Gastarbajter/ica je daleko više no jedan od likova iz narativa naše lokalne povijesti. Naprotiv, on/a je autentični narator te povijesti koju pripovijeda s onu stranu njene identitetske partikularnosti otvarajući je ne samo prema svijetu kao cjelini, nego i prema njenim potisnutim i negiranim istinama.

Gastarbajter/ica je dijalektičko kopile jugoslavenskog samoupravnog socijalističkog sistema, živa metafora njegovih iznevjerenih obećanja ali i izraz njegove vitalnosti odnosno kreativnog potencijala. Istodobno on/a je rani simptom naše suvremenosti. U historijskom trenutku u kojem se javlja on/a, kao njegov preuranjeni vjesnik, najavljuje svijet globalnog kapitalizma koji od lika s margine zaostalih društava evropskog juga, radnika migranta, stvara ljudsku paradigmu svog nezadrživog napredovanja.

Gastarbajter/ica je pionir tog novog svijeta, globalnog neoliberalnog kapitalizma. On/a krči njegove putove gazeći preko granica idiličnih društava socijalnog blagostanja koje, u potrazi za boljim životom, napušta, jer u njima nikada nije našao svoje mjesto – ali samo zato da bi iznova stupajući u njih ostao tek njihov vječiti gost. Gastarbajter/ica je bio/la i ostao stranac, kako u društvu i kulturi koje je napustio/la tako i u društvu i kulturi u koje je, kao gost/šća, došao. U oba slučaja retrospektivno negiranje njegova društvenog i kulturnog iskustva, kao i potiskivanje njegove političke artikulacije konstitutivni su elementi identitetskih konstrukcija tih društava, tih kultura i njihovih političkih institucija.

Poput proletera iz ranog razdoblja kapitalističke modernizacije gastarbajter je bio i ostao čovjek bez domovine, persona nongrata u svijetu koji stvara. Baš kao takav on ujedno personificira neosvještenu avangardu nove transnacionalne i transsocijalne solidarnosti koja danas, u liku globalne migracije, na ruševinama modernističkih država blagostanja traži formu svoje političke artikulacije. U liku gastarbajtera nam se svojedobno ukazala budućnost za koju smo bili slijepi, kao što u njemu danas, osvrćući se, otkrivamo prošlost koju smo potisnuli.
Boris Buden

petak, 04/12/2015
Klub Mama
17-19:00, predavanje: Nebojša Jovanović Celuloidna “Sedma republika”: Motiv gastarbajtera u jugoslavenskom igranom filmu

Kao jedan od ključnih fenomena jugoslavenske socijalističke modernosti, ekonomska emigracija nije zaobišla ni filmski medij. Kako je prisustvo lika gastarbajtera u imaginariju jugoslavenske kinematografije neizbježno, predavanje će ponuditi pregled filmskih reprezentacija radnika u inozemstvu. No, glavna teza predavanja je da taj celuloidni lik ne bismo smjeli gledati u izolaciji, nego kao dio šireg repertoara filmskih reprezentacija i narativa. Predavanje će stoga historizirati motiv gastarbajtera i migracije na relaciji Istok–Zapad unutar opsežnije genealogije filmskih motiva, poput onih koji prikazuju i ostale tipove migracije u socijalizmu, u drugim historijsko-ideološkim konstelacijama, ili kroz prizmu antijugoslavenske političke emigracije i kriminalnog podzemlja.

Nebojša Jovanović izučava jugoslavenski film u svjetlu feminističke filmske teorije. Doktorirao je na Odsjeku za rodne studije na Central European University u Budimpešti, s disertacijom o rodu i seksualnosti u klasičnom jugoslavenskom filmu. Njegovi tekstovi su objavljeni u časopisima Hrvatski filmski ljetopisKINO!, i StudiesinEastern European Cinema.

subota, 05/12/2015
Klub Mama

15:00 uvod WHW

Kustoski kolektiv Što, kako i za koga / WHW (Ana Dević, Ivet Ćurlin, Nataša Ilić, Sabina Sabolović i dizajner Dejan Kršić) od 1999. organizira izložbene, izdavačke i diskurzivne projekte u Hrvatskoj i inozemstvu, te od 2003. vodi program Galerije Nova.

15:15 – 15:45 uvod Boris Buden

Boris Buden devedesetih je bio kolumnist i urednik u magazinu Arkzin. Objavljivao u novinama, magazinima i časopisima u bivšoj Jugoslaviji i svijetu. Knjige (izbor na hrv/srp.): Barikade Zagreb, 1996/1997., Kaptolski Kolodvor, Beograd 2001., Vavilonska jama, Beograd 2007, (prijevod s njemačkog),Uvod u prošlost, Novi Sad, 2013, (zajedno sa Želimirom Žilnikom). Buden predaje kulturalnu teoriju na Bauhaus Univerzitetu u Weimaru.

16:00 – 16:45 predavanje: Gal KirnGastarbajterstvo: pokret od ne-eksploatacije prema eksploataciji

Predavanje će se baviti figurom gastarbajtera i pokretom gastarbajterstva u kontekstu ekonomske transformacije jugoslavenskog (tržišnog) samoupravljanja. Pokret jugoslavenskog radništva u obliku “gostujućeg rada” omogućen je (među)državnim sporazumom između Zapadne Njemačke i Jugoslavije. Proces integracije u kapitalističko tržište rada može se gledati  kao odmak od ne-eksploatacije ali i kao osnaživanje eksploatacije. Iako su se takvim bilateralnim sporazumima sa Zapadnom Evropom jugoslavenskom vodstvu smanjivali problemi nezaposlenosti, možemo ih sagledati i kao jedan od načina za rješavanje problema nezaposlenosti te donekle i kao način da se lociraju nedostatnosti socijalističke industrijalizacije. Koje su bile nade i očekivanja gastarbajtera od zemlje u koju su došli i od domovine? Je li gastarbajterstvo ojačalo protokapitalističke elemente tržišnog socijalizma i na koji ga način možemo vidjeti kao avangardu kapitalističke reorganizacije na Zapadu? Možemo li, kako je naznačeno u uvodu, razmišljati i o emancipatorskoj dimenziji figure/pokreta gastarbajterstva i kako nam to danas može pomoći u reorijentaciji izbjegličke krize?

Gal Kirn doktorirao je tezom o Louisu Althusseru i socijalističkoj Jugoslaviji na Sveučilištu Nova Gorica. Su-urednik je knjiga EncounteringAlthusser (Bloomsbury), Surfing the Black: Transformative Moment ofYugoslavCinema(JvEAcademy) te urednik knjige PostfordismanditsDiscontents(JvEAcademy/Mirovni inštitut). Bio je istraživač na JvEAcademy, ICI-Berlin i AcademieSolitude a trenutno je postdoktorand na berlinskom HumboldtUniversität gdje se bavi temom spomenika pobuni te transformacijama medija u 20. stoljeću.

17:00 – 19:00 izlaganja i diskusija: Gost koji ne prestaje odlaziti

Bornin SFRJ, jugoslavenski je gastarbajter bio i ostao gost: u sistemu i društvu čija su ga proturječja rodila; u sistemu i društvu čija proturječja nije mogao ukinuti; u svijetu u kojemu se samo uz drugog gosta osjeća kod kuće.
Boris Buden


Stipe Ćurković
Julija KranjecSilva Mežnarić, moderator: Boris Buden

Stipe ĆurkovićGastarbajter kao simptom

U raspravama o razvoju jugoslavenskog samoupravnog socijalizma fenomen gastarbajtera rijetko figurira kao išta više od marginalne fusnote. Ako, nasuprot tome, gastarbajtera tretiramo kao ulaznu točku i heurističku prizmu za dešifriranje obuhvatnijih procesa, brzo dospijevamo do nekih od centralnih kontradikcija jugoslavenskog projekta. Dobivamo sliku nominalno socijalističkog projekta – samoupravnog čak! – koji u svome razvoju generira nezaposlenost i asimetričnu distribuciju učinaka socijalističke modernizacije u kojoj neke dopada samo isključenost i migracija. Gastarbajteri tako postaju fenomen dislokacije i skrivanja fenomena socijalističke nezaposlenosti, a time i izvor duboke ideološke nelagode.

No i s gledišta zapadne države blagostanja gastarbajteri su simptom – simptom fragilnosti poslijeratnog “klasnog kompromisa”, i to u mjeri u kojoj u gastarbajteru imamo ponovno pojavljivanje radnika isključenog iz većeg dijela beneficija tog konsenzusa: socijalna i politička prava radništva, historijsko nasljeđe duge povijesti socijalnih borbi ljevice, vezani su uz instituciju državljanstva.

Gastarbajter je ujedno predstavljao (i još uvijek predstavlja) bolan problem za radnički i sindikalni pokret. Hijerarhija nadnica unutar radničke klase kodirana je i dalje preko kriterija nacionalne, etničke i kulturne (i, dakako, rodne) pripadnosti. Lociran na dnu te hijerarhije, gastarbajter pored ekonomske ‘deprivilegiranosti’ nerijetko nosi i stigmu rušitelja cijene rada i tako postaje metom unutar-klasne antagonizacije i ksenofobije.

Stipe Ćurković je suosnivač i član Centra za radničke studije.


Julija Kranjec
Migracije danas – (ne)poželjne i (i)legalne

Miller i Castles ističu kako su “migracije postale privatno rješenje za javni problem“. Neovisno o tome jesu li su potaknute siromaštvom, klimatskim promjenama ili tipičnim razlozima političkog azila, jasno je da se većina osoba odlučuje migrirati iz egzistencijalnih razloga, a ne iz luksuza. Ipak, najčešća sintagma koja ih prati jest da su “u potrazi za boljim životom u EU” iz čega proizlazi dobro poznati mit o tome kako “nam” kradu poslove. Uz prepreke za ulaz na teritorij EU koje su više fizičke prirode, usporedno postoji i dio s manje vidljivim ogradama koje migrantima priječe pristup socijalnim, ekonomskim i političkim pravima.

Julija Kranjec je radnica i aktivistkinja Centra za mirovne studije, u kojem se od 2009. godine aktivno bavi temama azila, integracija i prisilnih migracija kroz aktivizam, istraživanja, edukaciju i rad na javnim politikama. Autorica i suautorica više članaka, tekstova i publikacija na te teme.

 

Silva MežnarićGastarbajter”: tko, kako, zašto, “mi” i “oni” – rekonstrukcija jugomigracija do 1990.
Radna emigracija iz Jugoslavije 1961-1971 bila je dijelom masovnog okretanja nezaposlenih, mladih, poljoprivrednih žitelja mediteranskog bazena zapadnoeuropskim tržištima radne snage. U tom su razdoblju seoska naselja u Hrvatskoj gubila u prosjeku 25.000 stanovnika godišnje. Od 1968 godine emigracijski kontingenti Jugoslavije sastojali su se 83% od nezaposlenih radnika i 17 % poljoprivrednika. Zemlja je gubila vitalne segmente populacije. Posljedice su bile vidne: migracije umjesto razvoja. Periferni ionako siromašni dijelovi zemlje postaju još siromašniji, a središnji – Hrvatska, Slovenija – napreduju “uvozom” radne snage iz prenapučene periferije Bosne, Srbije i Makedonije. U tome razdoblju Slovenija prihvaća “gastarbajtersku” shemu prihvata imigranata; segmentira se tržište radne snage na domaću i “uvoznu” radnu snagu, socijalno se imigranti odjeljuju od mainstreamdruštva, ublažavaju se učinci diskriminacije i negiranja građanskih prava jer se ipak radi o jedinstvenoj državi. Pojavljuje se obveznost “republičkog državljanstva” kao uvjet stalnog prebivališta i rada. Nepoznavanje tih odredbi među imigrantima pokazalo je svoje zube prilikom osamostaljivanja Slovenije: 30.000 “izbrisanih”, mahom ne-Slovenaca i njihovih obitelji.

Silva Mežnarić, sociologinja, nakon diplome (Zagreb, 1964) školovala se Parizu, Clevelandu, Chicagu, Ljubljani gdje je doktorirala na unutarnjim migracijama u Jugoslaviji (1984). Istraživanja, predavanja: Wilson Centre Washington (1984), Wisconsin University, Madison (1991), ClaremontColleges (1992), Northwestern University Evanston (2003), IUC Dubrovnik (1998-2005), Filozofski fakultet Ljubljana (1995-2003), Doktorski studiji Filozofskog fakulteta, Split (2010 – 2015). Radila je u Ljubljani (1973-1986), u IMIN u Zagrebu (1986–2009). Knjige (izbor): ‘Bosanci’: A kuda idu Slovenci nedeljom? (1986), Otkrivanje prostora – prekrivanje vremena: migracije umjesto razvoja (1991), Etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću  (ur., 2005). Stipendije: Smithsonian – Wilson Centre 1984, Fulbright 1991/92.

 

nedjelja, 06/12/2015
Klub Mama

14:00 predavanje: Ljubomir Bratić Izložba “Gastarbajteri” u Beču – Pogled unazad

Izložba “Gastarbajteri“, realizirana 2004. od autorske grupe u okviru inicijative manjine i u suradnji s Povijesnim muzejom grada Beča je do danas referencijalni izložbeni postav historizacije migracija u Austriji. U kojem se historijskom vremenu izložba realizirala? Kako je uopće došlo do te izložbe? Kako je tekao participativni proces? Što je sve bilo dijelom izložbe? Kako je bila primljena u javnosti? Realni događaj, njegovi kulturni, politički, socijalni i historijski preduvjeti i implikacije i cjelokupna utopljenost u proces historizacije jednog fluktuirajućeg subjekta: O tome će biti riječi. I o tome kako na sve to možemo gledati iz današnje perspektive.

Ljubomir Bratić se temom migracije bavi od početka devedesetih godina kada počinje raditi u Savjetovalištu za strane radnike u Innsbrucku. U međuvremenu je sudjelovao u brojnim projektima (npr. “Gastarbajteri i manjine” iz 1992., dio autorskog tima izložbe “Gastarbajteri” u Beču 2004, ili “Skrivena historija: RemapiranjeMozarta” iz 2006), objavio više znanstvenih radova i publikacija, a od 2004. do 2008. i od 2013. godine je znanstveni suradnik projekta o Romima (Romanistan) i znanstveni suradnik na Institutu za suvremenu povijest u Innsbrucku, u projektu s temom povijesti radnika-migranata u Austriji. Od 1999. do 2004. je bio savezni portparol Austrijske antirasističke mreže. Od 2012. je jedan od inicijatora i osnivača radne grupe Arhiv migracija koja aktivno sudjeluje u debatama o načinima historizacije migracije u Austriji i šire. Trenutno sudjeluje u projektu Muzeja grada Beča “Sakupljanje migracije”.

 

15:00 – 16:30 diskusija: Uvijek više od sjećanja

Prepustimo li priču o gastarbajterima isključivo kulturalnom pamćenju svest ćemo je na još jedan komad nacionalne kulturne baštine u kojem će uživati identitetske plačipičke: Sunce tuđeg neba, blabla, bla … Ali kako od gastarbajtera stvoriti historijsko iskustvo u kojem se može prepoznati današnja stvarnost?
Boris Buden

Stipe ĆurkovićNebojša JovanovićGal KirnJulija KranjecSilva MežnarićŽelimir Žilnik, moderator: Boris Buden

kino Tuškanac
17-19:00 projekcija filmova Želimira Žilnika
Crni film, 1971, (14′)
Nezaposleni ljudi, 1968, (13′)
Inventur, 1975, (10′)
Tvrđava Evropa, 2000, (80′)

Od kasnih 60-ih društveno angažirani filmovi Želimira Žilnika priskrbili su mu štovatelje, ali 70-ih i cenzuru zbog njegove bespoštedne kritike državnog aparata. Niskobudžetni filmovi i izazovne političke teme obilježavaju njegovu karijeru, koja obuhvaća više od 50 filmova. Žilnikova sposobnost opservacije i stvaranja uvjerljivih priča iz života običnih ljudi linija je koja se provlači njegovim radovima. U novije vrijeme fokus njegovih filmova odmaknuo se od podijeljenog Balkana ka preispitivanju njegova odnosa s jačanjem nadzora evropskih granica, ulazeći u središte problematike izbjeglica i migranata.

19:00 razgovor Borisa Budena sa Želimirom Žilnikom

***

Program su omogućili:
Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba
Ministarstvo kulture RH
Hrvatski audiovizualni centar- HAVC
Open SocietyFoundations – Open SocietyInitiative for Europe

Program Galerije Nova i udruge WHW podržavaju:
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva
Zaklada Kultura nova

Program je realiziran u suradnji s Multimedijalnim institutom, Human Rights Film Festivalom i Hrvatskim filmskim savezom.