Anarhizam se u prvom redu bori protiv prisile koju reprezentiraju država, kapital i crkva, i teži radikalnom preoblikovanju društva kako bi se uspostavila potpuna sloboda i ukinuli gospodari. Anarhisti smatraju da stanje anarhije nije isto što i kaos ili nered, nego da predstavlja uspostavljen poredak neprisilnoga povezivanja slobodnih i autonomnih pojedinaca koji svoj život uređuju samo po svojoj volji, bez utjecaja moći iskazane kroz državne institucije, ali solidarno. U utopijskom stanju anarhije nema ugnjetavanja ni izrabljivanja, a život je obilježen skladom i uzajamnim pomaganjem. Kao politička teorija, anarhizam vuče ideološke korijene iz filozofskoga idealizma prosvjetitetljstva i romantizma i nastavlja se na utopijsko-socijalističke zamisli ranog devetnaestog stoljeća. Na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stoljeće anarhizam su, kao radikalno krilo socijalističkog radničkoga pokreta, prvenstveno zastupali zanatlije i radnici, ali je imao znatan broj pristalica i među intelektualcima, piscima i likovnim umjetnicima.

Anarhizam obuhvaća individualističke, odnosno anarho-individualističke struje na tragu Maxa Stirnera, kao i mutualističke, kolektivističke i komunističke koncepcije čiji su glavni teoretičari bili Pierre-Joseph Proudhon, Mihail Bakunjin i Petar Kropotkin. Da bi promovirali i realizirali svoje ciljeve, anarhisti su razvili vrlo široku skalu „direktnih“ političkih akcija i intervencija. Ta skala obuhvaća sudjelovanje u borbama za očuvanje zajedničkih dobara kulture i prirode, sudjelovanje u radničkim borbama, u što je uključeno stvaranje sindikata i upotreba različitih varijanti štrajkova te pokušaji revolucije, odnosno nastojanja da se pomoću općeg štrajka ukine postojeći i ostvari novi i slobodarski društveni poredak. Važan način realiziranja anarhističkih ciljeva jest i organiziranje programa školovanja i obrazovanja, budući da temelj anarhizma predstavlja sloboda odlučivanja svakog pojedinca, a svemu ovome treba dodati i uzore, primjere anticipatorskog ostvarenja anarhizmom propagiranih uvjeta života u zadrugama, komunama i posebnim naseljima. Anarhističke projekte uvijek prati mnoštvo publikacija – novine, časopisi, brošure, pamfleti – i izdavačka djelatnost u cjelini.

Što je anarhizam danas?

To što anarhizam danas gotovo i ne postoji kao pokret oslobodilo ga je pragmatičnih rješenja koja su previše često bila kamen spoticanja. I sama činjenica da i kod najistaknutijih i onih manje istaknutih predstavnika anarhističke misli nema nekog čvršćeg unutarnjeg jedinstva danas je zanimljivija od jednoobraznosti koja je prisutna drugdje (da ne idemo suviše daleko, dovoljno je prisjetiti se marksizma). Budući da su se u potpunosti obistinila predviđanja anarhističkih kritičara o takozvanom državnom socijalizmu i budući da je anarhizam ostao sam na poprištu, nema razloga da se s njegovih temelja ne zaputimo u pravcu slobode. Jasno je na prvi pogled da je danas prostor za djelovanje bitno sužen u odnosu na njegove početke, ali ga još uvijek ima dovoljno da bi i danas, u izmijenjenim okolnostima, anarhisti mogli teoretizirati i djelovati beskrajno raznoliko i nema nikakve sumnje, argumentirano. Otvoreno, slobodno teoretiziranje dopušta anarhistima da s neanarhistima raspravljaju o problemima u potrazi za temeljnim političkim aktivnostima, izbjegavajući marginalizaciju koju potraga za dogmatskom točnošću uvijek generira.

Tko su anarhisti danas i na koji način djeluju?

Današnji anarhist je netko tko u svojim odnosima s drugim ljudima nastoji otkloniti provođenje moći kao i njezine negativne aspekte. Ako je danas i ovdje moguće biti anarhist, time se želi reći da to treba biti upravo sada, odmah, a ne sutra, ne prekosutra, ne jednoga dana ako se dogodi neizvjesna revolucija. Svatko bi iz svoje vrlo konkretne, realne pozicije morao moći primijeniti tu slobodarsku etiku.

Zašto ova izložba?

Ova izložba predstavlja skroman dio knjiga i publikacija o anarhizmu te radova izvornih anarhističkih mislilaca u „vlasništvu“ jednog poštovaoca anarhizma koji živi u ovom gradu i u ovoj zemlji. Anarhizam istodobno znači i pobunu i misao, doktrinu koja svoj cilj ima i u stvaranju što opsežnije i raznovrsnije anarhističke literature, od kanonskih djela do vrlo specijaliziranih i specifičnih studija. Izložba pokazuje put razvoja anarhističke misli i razvoj anarhističkog izdavaštva. Knjige iz različitih vremena, s različitih strana svijeta, raznolikih autora i raznolikih tematskih okvira govore o iznimno bogatom i šarolikom spektru promišljanja anarhizma u kontekstu razvoja društvenih struktura. Anarhizam nikad nije bio „u modi“, ali nikad ni sasvim po strani od udarnih društvenih događaja. Uvijek povijesno važan pratilac i suparnik različitih lijevih opcija, iznimno je privlačio pažnju vrlo različitih mislilaca, ali i umjetnika i društvenih aktivista. Na suptilan način postao je dio svakodnevnice u mnogim poljima ljudskoga djelovanja i uvijek je na određeni način intrigirao kreativni potencijal kulturne sfere. Na sjecištu svijeta razmišljanja o uspostavi pravednijeg i slobodnijeg društva i svijeta umjetnosti i kulture sklonog trajnom propitivanju svih vrijednosti i zasada, stvoren je svijet knjiga, publikacija, časopisa i novina s anarhističkim predznakom koji ima svoj raspon i svoju poetiku. Zato je i nastala i ova izložba, da prikažemo barem dio onoga što anarhizam jest i što priča o anarhizmu jest u svijetu tiskane riječi, ali i onkraj njega.
DAF

suorganizatori: WHW i izadvačka kuća DAF

Izložba ostaje otvorena do 25/01/2014.

Radno vrijeme galerije:
utorak – petak: 12 – 20h
subota: 11 – 14h
izožba će biti zatvorena 26. i 31.12.2013.

Izložba je dio međunarodnog suradničkog projekta Početi najbolje što se može (kako govorimo o fašizmu?), u suradnji s programom WHW arhiva i čitaonice.

Program Početi najbolje što se može (kako govorimo o fašizmu?) su podržali:
Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport
Ministarstvo kulture RH
Program Europske Unije Kultura 2007-2013

Program Galerije Nova i udruge WHW podržavaju:
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva
Zaklada Kultura nova

Program Galerije Nova suorganiziraju WHW i AGM