Umjetnici_e: Paweł Althamer, Mária Bartuszová, Pavel Brăila, Geta Brătescu, Boris Cvjetanović, Josef Dabernig, Marijan Detoni, Stanisław Dróżdż, Nika Dubrovsky, Róza El-Hassan, Miklós Erdély, Tim Etchells, VALIE EXPORT, Stano Filko, Heinz Gappmayr, Tomislav Gotovac, Ion Grigorescu, Tina Gverović & Siniša Ilić, Sanja Iveković, Julije Knifer, Daniel Knorr, Běla Kolářová, Július Koller, Jiří Kovanda, Ivan Kožarić, Edward Krasiński, Paweł Kwiek, Katalin Ladik, Victoria Lomasko, Karel Malich, David Maljković, Dorit Margreiter, Vlado Martek, Dalibor Martinis, Dóra Maurer, Karel Miler, Jan Mlčoch, Paul Neagu, OHO, Roman Ondak, Boris Ondreička/ Ján Zavarský/ Vit Havranek, Neša Paripović, Cora Pongracz, Nedko Solakov, Margherita Spiluttini, Tamás St. Auby, Mladen Stilinoviċ, Sven Stilinović, Petr Štembera, Raša Todosijević, Slaven Tolj, Milica Tomić, Goran Trbuljak, Mona Vătămanu & Florin Tudor, Clemens von Wedemeyer, Lois Weinberger, Heimo Zobernig, Želimir Žilnik

Sažimajući prethodna istraživanja, šesta je epizoda kao finale projekta postavljena u Domu hrvatskih likovnih umjetnika te u dva ključna prostora projekta iz prijašnjih epizoda – stanu Softić i Galeriji Nova. Nakon niza prezentacija raštrkanih diljem grada, izbor HDLU za glavni prostor posljednje epizode je strateški: njegova veličina omogućava uspostavljanje izravnog dijaloga između velikog broja radova iz kolekcije Kontakt, a već i kratak pogled na njegovu povijest baca značajno svjetlo na međupovezanost umjetničkih institucija i društvenih okolnosti. Naposljetku, to je jedna od zgrada s najbogatijom poviješću u Zagrebu.

Izložbene strukture u HDLU osmislili su David Maljković i Ana Bakić. Umjesto da pokušava ublažiti tenzije koje često nastaju između suvremenih umjetničkih djela i okruglog prostora Meštrovićevog paviljona, čija je veličanstvena neoklasicistička arhitektura bila anakrona već u vrijeme izgradnje, Maljković i Bakić odlučili su se izravno suočiti s njegovim preprekama. Na ovoj izložbi, Maljkovićeve metodologije stvaranja efekta otuđenja „neprikladnim“ prostornim odnosima i dislokacijom očekivanja gledatelja vidljive su na samom ulazu u galerijski prsten, gdje impozantna prisutnost velikog neintuitivno postavljenog zida zahtijeva od posjetitelja da odmah „odaberu stranu“ te naglašava nemogućnost lakog poimanja izložbene cjeline. U drugim izložbenim prostorima, radovi su postavljeni na fragmente prethodnih izložbenih struktura koje su srušene, da bi zatim poslužile kao temelj za novu gradnju, preobražene i preobličene, te odaju dojam da je posjetitelj usred procesa raspadanja i gradnje.

Posljednja etapa projekta u Zagrebu ne pokušava razriješiti ili dati odgovore na pitanja postavljena u prethodnim epizodama. Na pročelju, iznad ulaza u zgradu, posjetitelje pozdravlja Upitnik kulturna situacija (U.F.O.) Júliusa Kollera, objavljujući otvorenost izložbe za različite interpretacije te njezin naglasak na poetskim propitkivanjima. Kolači Mladena Stilinovića stvaraju stazu, ili poziv, za galerije na katu. Praksa stvaranja neočekivanih suprotstavljanja, uvedena u prethodnim epizodama, ovdje se nastavlja, a mnogi radovi izloženi u prethodnim epizodama, poput skulptura Márije Bartuszove ili plave linije Edwarda Krasińskog, ponovno su izloženi, ali u drukčijim konstelacijama. Prenamjena i dehijerarhizacija sadržaja i umjetničkog predmeta metoda je koju su koristili mnogi umjetnici na izložbi, a uzeta je kao jedan od principa čitavog postava – jedna od projekcijskih kutija koje je dizajnirao Josef Dabernig za svoju izložbu u Galeriji Nova u 4. epizodi prenesena je u HDLU te, uz dogovor s umjetnikom, prenamijenjena za prikazivanje radova drugih umjetnika.

Šesta epizoda je kao cjelina zamišljena kao poziv na istovremeni pogled i u prošlost i u budućnost. U stanu Softić, Tina Gverović i Siniša Ilić stvaraju okolinu koja osporava ideju pripadanja ili nepripadanja određenom mjestu, kulturi, narodu. Njihov Kolaž s autoputa preobličuje prostorne odnose stana Softić, omotanog svojevrsnim povijesnim mjehurićem, kako bi prizvao protok ljudi i materijala kroz prostor te kroz ograničeno, prolazno vrijeme. Istražujući kontradikciju između potrebe da se bude na jednom mjestu te da se stalno bude „u pokretu“, njihovi radovi pokušavaju poremetiti politički, ekonomski i društveni narativ koji se prenosi kroz naoko siguran i zatvoren prostor privatnoga stana, poistovjećujući njegovu prošlost, sadašnjost i budućnost kroz prizmu putovanja te ljudi koji se kreću en masse.

Prošlost koja se nominalno projicirala u bolju budućnost, a koja je završila ratom, predstavljena je u Galeriji Nova. Kroz radove Milice Tomić, Borisa Cvjetanovića i Želimira Žilnika, koji se bave traumatičnim mrtvim kutovima jugoslavenskog društva, izložba oprezno bilježi način na koji su se potisnuti ekonomski sukobi, pogoršani globalnom krizom i industrijskim trendovima 1970-ih i 1980-ih, pretočili u nasilnu identitetsku politiku i oružani sukob u Jugoslaviji tijekom 1990-ih.

Posljednja etapa projekta Janje moje malo (Sve što vidimo moglo bi biti i drugačije) održat će se u Showroomu u Londonu u jesen 2017. kao poetični epilog projekta. Izlažući fotokopije i faksimile, bavit će se mogućnošću korištenja eksperimentalnih i otvorenih izložbenih struktura u oživljavanju protusistemskih i protukomercijalnih strategija umjetničkog stvaralaštva iz vremena kad su mnoga ključna djela iz kolekcije Kontakt stvorena. To će biti prikladan kraj projekta nazvanog po radu Mladena Stilinovića, referirajući se na njegovu praksu stvaranja umjetničkih knjiga, ali i drugih radova, kao otvorenih izdanja. Stilinovićev šaljivi pristup te osjećaj za poeziju i njezinu sposobnost da redefinira uobičajeni odnos između gledatelja i gledanoga poslužili su kao misao vodilja cijeloga projekta te kao otvoreni poziv na drukčiji kut gledanja ili pomnije promatranje kroz okolnu neprozirnost i paradokse vremena u kojima živimo.

Radna vremena izložbi:
Stan Softić i Galerija Nova
ut – pet 12 – 20h, sub 11 – 14h

Dom HDLU
pon, ut, sri, pet 11 – 20h

četvrtak 11 – 22h, besplatan ulaz 18 – 22h
sub i ned 10 – 18h

Sve izložbe su zatvorene na državne praznike

Realizirano uz pomoć:
Erste Foundation
Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba
Foundation for Arts Initiatives
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Zaklada Kultura Nova

U suradnji s Austrijskim kulturnim forumom Zagreb, u sklopu Godine kulture 2017, Hrvatska & Austrija zajedno u kulturi