Izložba Oblici slobode bavi se Filmskom komunom Rožava, kolektivom osnovanom 2015. godine koji djeluje u autonomnoj regiji Rožava čije ime znači „zapad“ a odnosi se na zapadni dio Kurdistana (današnja sjeverna Sirija). Učenje procesa i jedinstvenih vrijednosti Rožavske revolucije ključno je za razumijevanje uvjeta rada ovog kolektiva. Ovo demokratsko društvo bez države temelji se na ženskim pravima, ekologiji i jednakosti u svim sferama života. Politički projekt Rožave dovodi u pitanje patrijarhalni sustav, osnažuje etničke i vjerske manjine te nadahnjuje otvaranje lokalnih demokratskih prostora. Sve odluke o društvenim pitanjima, od infrastrukture i energije do obrazovanja i nasilja u obitelji, raspravljaju se na javnim sastancima gdje se provodi kolektivno odlučivanje. Rožava se upravo ovih dana suočava s najokrutnijim prijetnjama i nalazi se u trenutku borbe za opstanak. Posredujući iskustva dnevne borbe u građanskom ratu u Siriji te kolektivni napor Rožave da izgradi novo društvo, izložba Oblici slobode bavi se vrijednostima i idealima Rožavske revolucije. Filmska komuna Rožava potiče lokalnu filmsku kulturu proizvodnjom novih filmova, obrazovanjem novih generacija filmaša te organiziranjem filmskih projekcija i razgovora o ulozi filma u suvremenom društvu. Iz bogatog arhiva kolektivno proizvedenih filmova izložba predstavlja dio filmova koji su odabrani na temelju razgovora između kustosice iLiane Fokianaki i članova Komune, s ciljem predstavljanja metodologija, procesa mišljenja i radikalnih zamisli kolektiva.

U dijalogu s izložbom Oblici slobode koja predstavlja video produkciju kolektiva Filmska komuna Rožava koji svojim kulturno-političkim djelovanjem aktivno pridonosi Rožavskoj revoluciji, u Galeriji Nova odvija se program seminara, predavanja, razgovora i projekcija. Program se oblikuje u relaciji prema otvorenim pitanjima i temama Rožavske revolucije koja je trenutno na udaru američkog neokolonijalizma i taktika Erdoganovog režima.

četvrtak 24/10/2019.
18.30 predavanje Umjetnost propaganda u 21. stoljeću Umjetnik Jonas Staal predstavit će svoju istoimenu recentno izdanu knjigu Propaganda Art in the 21st Century

Lažne vijesti, alternativne činjenice i doba postčinjeničnosti (post-truth) su termini koji jačaju autoritarne i ekstremno desne režime u cijelom svijetu. No, demokracije nikad nisu bile oslobođene propagande: prvi moderni ured za propagandu osnovan je u Velikoj Britaniji, a propagandu naširoko upotrebljavaju zapadne demokracije u trenutnom ratu protiv terorizma. Stvaranje novih realnosti uz pomoć propagande nije praksa koja pripada samo opresivnim režimima: popularni masovni pokreti i pobune oživljavaju nove kontra-stvarnosti. Koja je uloga umjetnosti i kulture u ovoj propagandnoj borbi od ekstremne desnice do progresivne ljevice? Kako se nove stvarnosti zamišljaju, vizualiziraju, izvode i oživljavaju?

petak 25/10/2019.
19.00 seminar Umjetnost kao kontra-hegemonija

Seminar u kojem sudjeluju Jonas Staal, Milica Tomić i Marina Vishmidt, osmislila je iLiana Fokianaki u relaciji sa širim temama čija je ishodišna točka Rožavska revolucija. Kroz nju se prelamanju mnoge važne teme: od kolapsa ideje demokracije i propadanja države, redefinicije odnosa čovjeka i prirode te feminističkih vrijednosti intersekcionalnosti koje se odmiču od eurocentrične neoliberalne ideje feminizma. Seminar te teme povezuje s umjetničkim praksama koje zanima kolektivno djelovanje te istraživanje lokalnih i mikro struktura moći kao prijedloga protiv trenutnih hegemonija.

utorak 12/11/2019.
19.00 Jerko Bakotin i Nikola Kuprešanin: Bitka za Rožavu

U sklopu programa bit će prikazana Bitka za Rožavu, četvrta epizoda dokumentarne serije Kurdi čiji su autori Jerko Bakotin i Nikola Kuprešanin. Nakon prikazivanja bit će održano predavanje i diskusija u sklopu koje će autori nastojati objasniti aktualnu geopolitičku situaciju u Siriji te približiti kurdski revolucionarni pokret u Rožavi, odnosno sjevernoj i sjeveroistočnoj Siriji. Dokumentarna serija Kurdi nastala je u produkciji Restarta za HRT.

Biografije sudionika:

iLiana Fokianaki je kustosica i spisateljica, koja živi i radi u Ateni i Rotterdamu. U Ateni je 2013. osnovala neprofitnu galeriju State of Concept Athens, a 2016. zajedno s Antonijom Alampi osnovala je Future Climates, platformu koja ima za cilj predložiti održivu budućnost za male organizacije suvremene umjetnosti i kulture. Predavala je teoriju fotografije i umjetnosti na različitim grčkim institucijama i inozemstvu, kustosica je brojnih izložbi u različitim međunarodnim muzejima i galerijama. Recentno je u State of Concept Athens bila kustosica izložbe FORENSIC ARCHITECTURE: Violence, Fast and Slow.

Jonas Staal vizualni je umjetnik čiji se rad bavi odnosom umjetnosti, propagande i demokracije. On je osnivač umjetničke i političke organizacije New World Summit (koja djeluje od 2012.) i kampanje New Unions (koja djeluje od 2016). S organizacijom BAK, basis voor actuele kunst iz Utrechta su-osnovao je New World Academy (2013-2016), a s Florianom Mazacherom trenutno je direktor utopijskog kampa za obuku Training for the Future (od 2018.) na Ruhrtriennaleu u Njemačkoj. Staalovi radovi izloženi su, između ostalog, na 7. Berlinskom Biennaleu, na 31. Biennaleu u Sao Paulu, u Moderna Museet u Stockholmu te u Stedelijk Museum u Amsterdamu.

Milica Tomić umjetnica je rođena u Jugoslaviji koja trenutno vodi IZK-Institut za suvremenu umjetnost (TU Graz). U središtu njezinog rada je otkrivanje i javno tematiziranje pitanja vezanih uz političko nasilje, ekonomske uvjete i društvenu amneziju. Odgovarajući na potrebu za društvenom promjenom i novim oblicima kolektiviteta koje ona stvara, Milica Tomić napravila je značajan zaokret od individualne prema kolektivnoj umjetničkoj praksi. Ona je jedna od osnivačica umjetničko teorijske grupe Grupa Spomenik (2002.); te autorica koncepta i inicijatorica interdisciplinarnog projekta Četiri lica Omarske (2010).

Marina Vishmidt je spisateljica i urednica. Predaje na fakultetu Goldsmiths na Londonskom sveučilištu. Njezini radovi objavljeni su između ostalog u South Atlantic Quarterly, Ephemera, Afterall, Journal of Cultural Economy, Australian Feminist Studies, i Radical Philosophy, kao i u brojnim znanstvenim publikacijama. Ona je su-autorica knjiga Reproducing Autonomy (s Kerstin Stakemeier) (Mute, 2016.) i Speculation as a Mode of Production: Forms of Value Subjectivity in Art and Capital (Brill 2018.).

Jerko Bakotin diplomirao je sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2011. je slobodni novinar. Surađuje s političkim tjednikom– Novosti, portalom Lupiga.com te nizom drugih medija. Pisao je reportaže te snimao radijske dokumentarce iz azijskih, afričkih i latinoameričkih zemalja. Objavio je zbirku putopisa Bratstva i ubojstva, gajđin.

Nikola Kuprešanin diplomirao je kartografiju i fotogrametriju na Geodetskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje putopisne reportaže, feljtone, priče, fotografije i fotografske eseje u novinama i portalima: National Geographic, More, Večernji list, Jutarnji list, T-Portal, Meridijani, Le Mond Diplomatique….

Izložba je otvorena do 30/11/2019.

radno vrijeme Galerije Nova:
utorak – petak: 12.00 do 20.00
subota: 11.00 do 14.00

Program podržavaju:
Foundation for Arts Initiatives
Gradski ured za kulturu Grada Zagreba
HAVC
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Zaklada Kultura nova