Anarhizam se u prvom redu bori protiv prisile koju reprezentiraju dr\u017eava, kapital i crkva, i te\u017ei radikalnom preoblikovanju dru\u0161tva kako bi se uspostavila potpuna sloboda i ukinuli gospodari. Anarhisti smatraju da stanje anarhije nije isto \u0161to i kaos ili nered, nego da predstavlja uspostavljen poredak neprisilnoga povezivanja slobodnih i autonomnih pojedinaca koji svoj \u017eivot ure\u0111uju samo po svojoj volji, bez utjecaja mo\u0107i iskazane kroz dr\u017eavne institucije, ali solidarno. U utopijskom stanju anarhije nema ugnjetavanja ni izrabljivanja, a \u017eivot je obilje\u017een skladom i uzajamnim pomaganjem. Kao politi\u010dka teorija, anarhizam vu\u010de ideolo\u0161ke korijene iz filozofskoga idealizma prosvjetitetljstva i romantizma i nastavlja se na utopijsko-socijalisti\u010dke zamisli ranog devetnaestog stolje\u0107a. Na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stolje\u0107e anarhizam su, kao radikalno krilo socijalisti\u010dkog radni\u010dkoga pokreta, prvenstveno zastupali zanatlije i radnici, ali je imao znatan broj pristalica i me\u0111u intelektualcima, piscima i likovnim umjetnicima.<\/p>\n
Anarhizam obuhva\u0107a individualisti\u010dke, odnosno anarho-individualisti\u010dke struje na tragu\u00a0Maxa Stirnera<\/strong>, kao i mutualisti\u010dke, kolektivisti\u010dke i komunisti\u010dke koncepcije \u010diji su glavni teoreti\u010dari bili\u00a0Pierre-Joseph Proudhon<\/strong>,\u00a0Mihail Bakunjin<\/strong>\u00a0i\u00a0Petar Kropotkin<\/strong>. Da bi promovirali i realizirali svoje ciljeve, anarhisti su razvili vrlo \u0161iroku skalu \u201edirektnih\u201c politi\u010dkih akcija i intervencija. Ta skala obuhva\u0107a sudjelovanje u borbama za o\u010duvanje zajedni\u010dkih dobara kulture i prirode, sudjelovanje u radni\u010dkim borbama, u \u0161to je uklju\u010deno stvaranje sindikata i upotreba razli\u010ditih varijanti \u0161trajkova te poku\u0161aji revolucije, odnosno nastojanja da se pomo\u0107u op\u0107eg \u0161trajka ukine postoje\u0107i i ostvari novi i slobodarski dru\u0161tveni poredak. Va\u017ean na\u010din realiziranja anarhisti\u010dkih ciljeva jest i organiziranje programa \u0161kolovanja i obrazovanja, budu\u0107i da temelj anarhizma predstavlja sloboda odlu\u010divanja svakog pojedinca, a svemu ovome treba dodati i uzore, primjere anticipatorskog ostvarenja anarhizmom propagiranih uvjeta \u017eivota u zadrugama, komunama i posebnim naseljima. Anarhisti\u010dke projekte uvijek prati mno\u0161tvo publikacija \u2013 novine, \u010dasopisi, bro\u0161ure, pamfleti \u2013 i izdava\u010dka djelatnost u cjelini.<\/p>\n \u0160to je anarhizam danas?<\/strong><\/p>\n To \u0161to anarhizam danas gotovo i ne postoji kao pokret oslobodilo ga je pragmati\u010dnih rje\u0161enja koja su previ\u0161e \u010desto bila kamen spoticanja. I sama \u010dinjenica da i kod najistaknutijih i onih manje istaknutih predstavnika anarhisti\u010dke misli nema nekog \u010dvr\u0161\u0107eg unutarnjeg jedinstva danas je zanimljivija od jednoobraznosti koja je prisutna drugdje (da ne idemo suvi\u0161e daleko, dovoljno je prisjetiti se marksizma). Budu\u0107i da su se u potpunosti obistinila predvi\u0111anja anarhisti\u010dkih kriti\u010dara o takozvanom dr\u017eavnom socijalizmu i budu\u0107i da je anarhizam ostao sam na popri\u0161tu, nema razloga da se s njegovih temelja ne zaputimo u pravcu slobode. Jasno je na prvi pogled da je danas prostor za djelovanje bitno su\u017een u odnosu na njegove po\u010detke, ali ga jo\u0161 uvijek ima dovoljno da bi i danas, u izmijenjenim okolnostima, anarhisti mogli teoretizirati i djelovati beskrajno raznoliko i nema nikakve sumnje, argumentirano. Otvoreno, slobodno teoretiziranje dopu\u0161ta anarhistima da s neanarhistima raspravljaju o problemima u potrazi za temeljnim politi\u010dkim aktivnostima, izbjegavaju\u0107i marginalizaciju koju potraga za dogmatskom to\u010dno\u0161\u0107u uvijek generira.<\/p>\n Tko su anarhisti danas i na koji na\u010din djeluju?<\/strong><\/p>\n Dana\u0161nji anarhist je netko tko u svojim odnosima s drugim ljudima nastoji otkloniti provo\u0111enje mo\u0107i kao i njezine negativne aspekte. Ako je danas i ovdje mogu\u0107e biti anarhist, time se \u017eeli re\u0107i da to treba biti upravo sada, odmah, a ne sutra, ne prekosutra, ne jednoga dana ako se dogodi neizvjesna revolucija. Svatko bi iz svoje vrlo konkretne, realne pozicije morao mo\u0107i primijeniti tu slobodarsku etiku.<\/p>\n Za\u0161to ova izlo\u017eba?<\/strong><\/p>\n Ova izlo\u017eba predstavlja skroman dio knjiga i publikacija o anarhizmu te radova izvornih anarhisti\u010dkih mislilaca u \u201evlasni\u0161tvu\u201c jednog po\u0161tovaoca anarhizma koji \u017eivi u ovom gradu i u ovoj zemlji. Anarhizam istodobno zna\u010di i pobunu i misao, doktrinu koja svoj cilj ima i u stvaranju \u0161to opse\u017enije i raznovrsnije anarhisti\u010dke literature, od kanonskih djela do vrlo specijaliziranih i specifi\u010dnih studija. Izlo\u017eba pokazuje put razvoja anarhisti\u010dke misli i razvoj anarhisti\u010dkog izdava\u0161tva. Knjige iz razli\u010ditih vremena, s razli\u010ditih strana svijeta, raznolikih autora i raznolikih tematskih okvira govore o iznimno bogatom i \u0161arolikom spektru promi\u0161ljanja anarhizma u kontekstu razvoja dru\u0161tvenih struktura. Anarhizam nikad nije bio \u201eu modi\u201c, ali nikad ni sasvim po strani od udarnih dru\u0161tvenih doga\u0111aja. Uvijek povijesno va\u017ean pratilac i suparnik razli\u010ditih lijevih opcija, iznimno je privla\u010dio pa\u017enju vrlo razli\u010ditih mislilaca, ali i umjetnika i dru\u0161tvenih aktivista. Na suptilan na\u010din postao je dio svakodnevnice u mnogim poljima ljudskoga djelovanja i uvijek je na odre\u0111eni na\u010din intrigirao kreativni potencijal kulturne sfere. Na sjeci\u0161tu svijeta razmi\u0161ljanja o uspostavi pravednijeg i slobodnijeg dru\u0161tva i svijeta umjetnosti i kulture sklonog trajnom propitivanju svih vrijednosti i zasada, stvoren je svijet knjiga, publikacija, \u010dasopisa i novina s anarhisti\u010dkim predznakom koji ima svoj raspon i svoju poetiku. Zato je i nastala i ova izlo\u017eba, da prika\u017eemo barem dio onoga \u0161to anarhizam jest i \u0161to pri\u010da o anarhizmu jest u svijetu tiskane rije\u010di, ali i onkraj njega. suorganizatori:\u00a0WHW\u00a0<\/strong>i izadva\u010dka ku\u0107a\u00a0DAF<\/strong><\/p>\n Izlo\u017eba ostaje otvorena do 25\/01\/2014.<\/p>\n Radno vrijeme galerije: Izlo\u017eba je dio me\u0111unarodnog suradni\u010dkog projekta\u00a0Po\u010deti najbolje \u0161to se mo\u017ee (kako govorimo o fa\u0161izmu?),<\/em>\u00a0u suradnji s programom WHW arhiva i \u010ditaonice.<\/p>\n Program\u00a0Po\u010deti najbolje \u0161to se mo\u017ee (kako govorimo o fa\u0161izmu?)<\/em>\u00a0<\/strong>su podr\u017eali: Program Galerije Nova i udruge WHW podr\u017eavaju: Program Galerije Nova suorganiziraju WHW i AGM<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Anarhizam se u prvom redu bori protiv prisile koju reprezentiraju dr\u017eava, kapital i crkva, i te\u017ei radikalnom preoblikovanju dru\u0161tva kako bi se uspostavila potpuna sloboda i ukinuli gospodari. Anarhisti smatraju da stanje anarhije nije isto \u0161to i kaos ili nered, nego da predstavlja uspostavljen poredak neprisilnoga povezivanja slobodnih i autonomnih pojedinaca koji svoj \u017eivot ure\u0111uju […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2578,"menu_order":0,"template":"","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[747,746,732,745],"class_list":["post-2577","dogadjanja","type-dogadjanja","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","category-galerijanova","tag-anarhizam","tag-daf","tag-poceti-najbolje-sto-se-moze-kako-govorimo-o-fasizmu","tag-zoran-senta"],"acf":[],"yoast_head":"\n
\nDAF<\/strong><\/p>\n
\nutorak – petak: 12 \u2013 20h
\nsubota: 11 \u2013 14h
\nizo\u017eba \u0107e biti zatvorena 26. i 31.12.2013.<\/p>\n
\nGradski ured za kulturu, obrazovanje i sport
\nMinistarstvo kulture RH
\nProgram Europske Unije Kultura 2007-2013<\/p>\n
\nNacionalna zaklada za razvoj civilnoga dru\u0161tva
\nZaklada Kultura nova<\/p>\n