“Ako umjetnici \u017eele promijeniti svijet, postavlja se sljede\u0107e pitanje: kako umjetnost mo\u017ee utjecati na svijet u kojem \u017eivimo? Postoje, zapravo, dva mogu\u0107a odgovora na ovo pitanje. Prvi glasi: umjetnost mo\u017ee zaokupiti imaginaciju i promijeniti svjesnost ljudi. Ljudi kojima se promijeni svjesnost, promijenit \u0107e i svijet u kojem \u017eive. Ovdje se umjetnost shva\u0107a kao vrsta jezika koji umjetnicima omogu\u0107uje da po\u0161alju poruku. I ta bi poruka trebala u\u0107i u du\u0161u primatelja, promijeniti njihov senzibilitet, njihove stavove, njihovu etiku. To je, recimo, idealisti\u010dno shva\u0107anje umjetnosti \u2013 sli\u010dno onome kako shva\u0107amo religiju i njezin utjecaj na svijet. (\u2026) I tu dolazimo do druge mogu\u0107nosti da se umjetno\u0161\u0107u promijeni svijet. Tu umjetnost ne shva\u0107amo kao proizvodnju poruka nego prije kao proizvodnju stvari. \u010cak i ako umjetnici i njihova publika ne dijele zajedni\u010dki jezik, zajedni\u010dki im je materijalni svijet u kojem \u017eive. Kao specifi\u010dan oblik tehnologije umjetnost nema za cilj promijeniti du\u0161u svojih gledatelja. Ona prije mijenja svijet u kojem ti gledatelji zapravo \u017eive \u2013 a u poku\u0161ajima da se prilagode novim uvjetima u svom okru\u017eenju, mijenjaju senzibilitet i stavove. Govore\u0107i marksisti\u010dkom terminologijom: umjetnost se mo\u017ee smatrati ili dijelom nadgradnje ili dijelom materijalne osnove.
\nB. G.<\/p>\n
Boris Groys<\/strong>\u00a0(1947.) je filozof, esejist, likovni kriti\u010dar, teoreti\u010dar medija i priznati stru\u010dnjak za umjetnost i knji\u017eevnost sovjetskog razdoblja, osobito ruske avangarde. Studirao je filozofiju, matematiku i logiku na Dr\u017eavnom sveu\u010dili\u0161tu u Lenjingradu. Doktorat iz filozofije stekao je na Sveu\u010dili\u0161tu u M\u00fcnsteru (1992.) gdje je i predavao kao docent (1994. – 1998.). Od 1994. do 2009. predavao je povijest umjetnosti , filozofiju i teoriju medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Karlsruheu gdje je i danas redovni profesor. Godine 2001. bio je ravnatelj Akademije likovnih umjetnosti u Be\u010du (2001.) a potom voditelj istra\u017eiva\u010dkog programa\u00a0Post-komunisti\u010dko stanje<\/em>\u00a0(2003.\/2004.) u organizaciji njema\u010dke Savezne kulturne fondacije. Na New York University (Faculty of Arts and Science) postao je izvanredni profesor 2005. a potom 2009. redovni profesor rusistike i slavistike.<\/p>\n Njegovi radovi pokrivaju podru\u010dja filozofije, politike, povijesti, teorije umjetnosti i kritike. Najva\u017enija djela iz podru\u010dja estetike uklju\u010duju\u00a0Totalna umjetnost Staljinizma<\/em>\u00a0(1992.),\u00a0To\u010dka nedogleda Moskva<\/em>\u00a0(1994.),\u00a0Umjetnost instalacije<\/em>\u00a0(1996.),\u00a0U protjecanju<\/em>\u00a0(2016.). U njegova filozofska djela ubrajaju se\u00a0Dnevnik jednog filozofa<\/em>\u00a0(1989.),\u00a0Pronalazak Rusije<\/em>\u00a0(1995.), i\u00a0Uvod u antifilozofiju<\/em>\u00a0(2012.). Od novijih objavljenih djela izdvajaju se\u00a0Pod sumnjom: fenomenologija medija<\/em>(2000.),\u00a0Ilja Kabakov: \u010dovjek koji je iz svog stana odletio u svemir<\/em>(2006.) i\u00a0Komunisti\u010dki postscriptum<\/em>(2010.).<\/p>\n Boris Groys<\/strong> je i kustos brojnih zapa\u017eenih izlo\u017ebi me\u0111u kojima su\u00a0To\u010dka nedogleda<\/em>, (1994., Ludwig Forum, Aachen),Komunisti\u010dka tvornica snova<\/em>\u00a0(2003.-2004., Galerija Schirn, Frankfurt),\u00a0Privatizacije<\/em>\u00a0(2004., KW Institut za suvremenu umjetnost, Berlin),\u00a0Totalno prosvjetljenje: konceptualna umjetnost u Moskvi 1960-1990<\/em>\u00a0(2008.-2009., Galerija Schirn, Frankfurt i Fundaci\u00f3n Juan March, Madrid),\u00a0Religija medija<\/em>\u00a0u suradnji s Peterom Weibelom (2009., Centar za umjetnost i medije, Karlsruhe),Andrej Monastyrskij za Ruski paviljon na 54. Venecijanskom Bijenalu (2011.),\u00a0Nakon povijesti: Alexandre Koj\u00e8ve kao fotograf<\/em>\u00a0(2012.,BAK, Utrecht),\u00a0Utvare komunizma: suvremena ruska umjetnost<\/em>\u00a0(2015., e-flux, New York)… Trenutno je kustos U3, trijenala slovenske umjetnosti koji se pod naslovom “S onu stranu zemaljske kugle” u Muzeju suvremene umjetnosti Metelkova u Ljubljani otvara 3. lipnja 2016.<\/p>\n Predavanje je dio suradni\u010dkog projekta WHW-a\u00a0Ovo je sutra. Povratak izvorima: oblici i djelovanje u budu\u0107nosti<\/em>\u00a0koji se realizira uz podr\u0161ku programa Evropske Unije Kreativna Evropa.<\/p>\n Program su omogu\u0107ili: Program WHW-a podr\u017eava Zaklada Kultura nova.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" “Ako umjetnici \u017eele promijeniti svijet, postavlja se sljede\u0107e pitanje: kako umjetnost mo\u017ee utjecati na svijet u kojem \u017eivimo? Postoje, zapravo, dva mogu\u0107a odgovora na ovo pitanje. Prvi glasi: umjetnost mo\u017ee zaokupiti imaginaciju i promijeniti svjesnost ljudi. Ljudi kojima se promijeni svjesnost, promijenit \u0107e i svijet u kojem \u017eive. Ovdje se umjetnost shva\u0107a kao vrsta jezika […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2478,"menu_order":0,"template":"","meta":{"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[677,667,668],"class_list":["post-2477","dogadjanja","type-dogadjanja","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","category-ostalo","tag-boris-groys","tag-ovo-je-sutra","tag-this-is-tomorrow"],"acf":[],"yoast_head":"\n
\nGradski ured za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba
\nMinistarstvo kulture RH
\nProgram Evropske Unije Kreativna Evropa
\nUred za udruge Vlade Republike Hrvatske<\/p>\n