the gastarbajters

04-06/12/2015
seminar the gastarbajters, u koncepciji Borisa Budena u suradnji sa Što, kako i za koga / WHW

Klub Mama, Preradovićeva 18, Zagreb
Kino Tuškanac, Tuškanac 1, Zagreb

sudjeluju: Boris Buden, Ljubomir Bratić, Stipe Ćurković, Nebojša Jovanović, Gal Kirn, Julija Kranjec, Silva Mežnarić, Želimir Žilnik, WHW

petak, 04/12/2015
Klub Mama
17-19:00, predavanje: Nebojša Jovanović Celuloidna “Sedma republika”: Motiv gastarbajtera u jugoslavenskom igranom filmu

subota, 05/12/2015
Klub Mama
15:00uvod WHW
15:15 - 15:45 uvod Boris Buden
16:00 - 16:45 predavanje: Gal Kirn, Gastarbajterstvo: pokret od ne-eksploatacije prema eksploataciji
17:00 - 19:00 izlaganja i diskusija: Gost koji ne prestaje odlaziti, Stipe Ćurković, Julija Kranjec, Silva Mežnarić, moderator: Boris Buden

nedjelja, 06/12/2015
Klub Mama
14:00predavanje: Ljubomir Bratić Izložba "Gastarbajteri" u Beču - Pogled unazad
15:00 - 16:30 diskusija: Uvijek više od sjećanja, Stipe Ćurković, Nebojša Jovanović, Gal Kirn, Julija Kranjec, Silva Mežnarić, Želimir Žilnik, moderator: Boris Buden

kino Tuškanac
17-19:00 projekcija filmova Želimira Žilnika
Crni film, 1971, (14') 
Nezaposleni ljudi, 1968, (13')
Inventur, 1975, (10')
Tvrđava Evropa, 2000, (80')

19:00 razgovor Borisa Budena sa Želimirom Žilnikom

Figura gastarbajtera danas izgleda da je potpuno nestala u dalekoj prošlosti, zajedno sa svijetom industrijske moderne, hladnoratovskom podjelom na takozvani prvi, drugi i treći svijet odnosno njihovim odgovarajućim ideološkim paradigmama liberalno demokratskog kapitalizma, historijskog komunizma i antikolonijalizma. Premda je gastarbajter/ica kao ime za modernog migracijskog radnika neosporno fenomen "prvog" svijeta, u kojem je svojedobno zauzimao pravno jasno regulirani prostor (i vrijeme) ne samo na tržištu rada nego i u društvenom odnosno kulturnom smislu, njegovo pravo ishodište valja potražiti u ekonomskim, političkim i ideološkim lomovima unutar tog istog "prvog" svijeta – u njegovim imanentnim proturječjima i nejednakostima, kao što je ona između razvijenog sjevera i kronično nerazvijenog juga ili, drugim riječima, između centra i periferije.

Nešto slično, u historijskom smislu, vrijedi i za bivšu Jugoslaviju. Čak bi se moglo reći da ni jedan drugi fenomen ne sublimira istinu njezine prošlosti kao fenomen gastarbajtera. Štoviše, u njemu se, na neobično transparentan način, ukazuje traumatski kontinuitet te prošlosti sa sadašnjošću u kojoj živimo i budućnošću ka kojoj se krećemo. Gastarbajter/ica je daleko više no jedan od likova iz narativa naše lokalne povijesti. Naprotiv, on/a je autentični narator te povijesti koju pripovijeda s onu stranu njene identitetske partikularnosti otvarajući je ne samo prema svijetu kao cjelini, nego i prema njenim potisnutim i negiranim istinama.

Gastarbajter/ica je dijalektičko kopile jugoslavenskog samoupravnog socijalističkog sistema, živa metafora njegovih iznevjerenih obećanja ali i izraz njegove vitalnosti odnosno kreativnog potencijala. Istodobno on/a je rani simptom naše suvremenosti. U historijskom trenutku u kojem se javlja on/a, kao njegov preuranjeni vjesnik, najavljuje svijet globalnog kapitalizma koji od lika s margine zaostalih društava evropskog juga, radnika migranta, stvara ljudsku paradigmu svog nezadrživog napredovanja.

Gastarbajter/ica je pionir tog novog svijeta, globalnog neoliberalnog kapitalizma. On/a krči njegove putove gazeći preko granica idiličnih društava socijalnog blagostanja koje, u potrazi za boljim životom, napušta, jer u njima nikada nije našao svoje mjesto – ali samo zato da bi iznova stupajući u njih ostao tek njihov vječiti gost. Gastarbajter/ica je bio/la i ostao stranac, kako u društvu i kulturi koje je napustio/la tako i u društvu i kulturi u koje je, kao gost/šća, došao. U oba slučaja retrospektivno negiranje njegova društvenog i kulturnog iskustva, kao i potiskivanje njegove političke artikulacije konstitutivni su elementi identitetskih konstrukcija tih društava, tih kultura i njihovih političkih institucija.

Poput proletera iz ranog razdoblja kapitalističke modernizacije gastarbajter je bio i ostao čovjek bez domovine, persona nongrata u svijetu koji stvara. Baš kao takav on ujedno personificira neosvještenu avangardu nove transnacionalne i transsocijalne solidarnosti koja danas, u liku globalne migracije, na ruševinama modernističkih država blagostanja traži formu svoje političke artikulacije. U liku gastarbajtera nam se svojedobno ukazala budućnost za koju smo bili slijepi, kao što u njemu danas, osvrćući se, otkrivamo prošlost koju smo potisnuli.
Boris Buden

petak, 04/12/2015
Klub Mama
17-19:00, predavanje: Nebojša Jovanović Celuloidna “Sedma republika”: Motiv gastarbajtera u jugoslavenskom igranom filmu

Kao jedan od ključnih fenomena jugoslavenske socijalističke modernosti, ekonomska emigracija nije zaobišla ni filmski medij. Kako je prisustvo lika gastarbajtera u imaginariju jugoslavenske kinematografije neizbježno, predavanje će ponuditi pregled filmskih reprezentacija radnika u inozemstvu. No, glavna teza predavanja je da taj celuloidni lik ne bismo smjeli gledati u izolaciji, nego kao dio šireg repertoara filmskih reprezentacija i narativa. Predavanje će stoga historizirati motiv gastarbajtera i migracije na relaciji Istok–Zapad unutar opsežnije genealogije filmskih motiva, poput onih koji prikazuju i ostale tipove migracije u socijalizmu, u drugim historijsko-ideološkim konstelacijama, ili kroz prizmu antijugoslavenske političke emigracije i kriminalnog podzemlja.

Nebojša Jovanović izučava jugoslavenski film u svjetlu feminističke filmske teorije. Doktorirao je na Odsjeku za rodne studije na Central European University u Budimpešti, s disertacijom o rodu i seksualnosti u klasičnom jugoslavenskom filmu. Njegovi tekstovi su objavljeni u časopisima Hrvatski filmski ljetopisKINO!, i StudiesinEastern European Cinema.

subota, 05/12/2015
Klub Mama

15:00 uvod WHW

Kustoski kolektiv Što, kako i za koga / WHW (Ana Dević, Ivet Ćurlin, Nataša Ilić, Sabina Sabolović i dizajner Dejan Kršić) od 1999. organizira izložbene, izdavačke i diskurzivne projekte u Hrvatskoj i inozemstvu, te od 2003. vodi program Galerije Nova.

15:15 - 15:45 uvod Boris Buden

Boris Budenje devedesetih bio kolumnist i urednik u magazinu Arkzin. Objavljivao u novinama, magazinima i časopisima u bivšoj Jugoslaviji i svijetu. Knjige (izbor na hrv/srp.): Barikade Zagreb, 1996/1997., Kaptolski Kolodvor, Beograd 2001., Vavilonska jama, Beograd 2007, (prijevod s njemačkog),Uvod u prošlost, Novi Sad, 2013, (zajedno sa Želimirom Žilnikom). Buden predaje kulturalnu teoriju na Bauhaus Univerzitetu u Weimaru.

16:00 - 16:45 predavanje: Gal Kirn, Gastarbajterstvo: pokret od ne-eksploatacije prema eksploataciji

Predavanje će se baviti figurom gastarbajtera i pokretom gastarbajterstva u kontekstu ekonomske transformacije jugoslavenskog (tržišnog) samoupravljanja. Pokret jugoslavenskog radništva u obliku "gostujućeg rada" omogućen je (među)državnim sporazumom između Zapadne Njemačke i Jugoslavije. Proces integracije u kapitalističko tržište rada može se gledati  kao odmak od ne-eksploatacije ali i kao osnaživanje eksploatacije. Iako su se takvim bilateralnim sporazumima sa Zapadnom Evropom jugoslavenskom vodstvu smanjivali problemi nezaposlenosti, možemo ih sagledati i kao jedan od načina za rješavanje problema nezaposlenosti te donekle i kao način da se lociraju nedostatnosti socijalističke industrijalizacije. Koje su bile nade i očekivanja gastarbajtera od zemlje u koju su došli i od domovine? Je li gastarbajterstvo ojačalo protokapitalističke elemente tržišnog socijalizma i na koji ga način možemo vidjeti kao avangardu kapitalističke reorganizacije na Zapadu? Možemo li, kako je naznačeno u uvodu, razmišljati i o emancipatorskoj dimenziji figure/pokreta gastarbajterstva i kako nam to danas može pomoći u reorijentaciji izbjegličke krize?

Gal Kirn doktorirao je tezom o Louisu Althusseru i socijalističkoj Jugoslaviji na Sveučilištu Nova Gorica. Su-urednik je knjiga EncounteringAlthusser (Bloomsbury), Surfing the Black: Transformative Moment ofYugoslavCinema(JvEAcademy) te urednik knjige PostfordismanditsDiscontents(JvEAcademy/Mirovni inštitut). Bio je istraživač na JvEAcademy, ICI-Berlin i AcademieSolitude a trenutno je postdoktorand na berlinskom HumboldtUniversität gdje se bavi temom spomenika pobuni te transformacijama medija u 20. stoljeću.

17:00 - 19:00 izlaganja i diskusija: Gost koji ne prestaje odlaziti

Bornin SFRJ, jugoslavenski je gastarbajter bio i ostao gost: u sistemu i društvu čija su ga proturječja rodila; u sistemu i društvu čija proturječja nije mogao ukinuti; u svijetu u kojemu se samo uz drugog gosta osjeća kod kuće.
Boris Buden

Stipe Ćurković, Julija Kranjec, Silva Mežnarić, moderator: Boris Buden

Stipe Ćurković, Gastarbajter kao simptom

U raspravama o razvoju jugoslavenskog samoupravnog socijalizma fenomen gastarbajtera rijetko figurira kao išta više od marginalne fusnote. Ako, nasuprot tome, gastarbajtera tretiramo kao ulaznu točku i heurističku prizmu za dešifriranje obuhvatnijih procesa, brzo dospijevamo do nekih od centralnih kontradikcija jugoslavenskog projekta. Dobivamo sliku nominalno socijalističkog projekta – samoupravnog čak! – koji u svome razvoju generira nezaposlenost i asimetričnu distribuciju učinaka socijalističke modernizacije u kojoj neke dopada samo isključenost i migracija. Gastarbajteri tako postaju fenomen dislokacije i skrivanja fenomena socijalističke nezaposlenosti, a time i izvor duboke ideološke nelagode.

No i s gledišta zapadne države blagostanja gastarbajteri su simptom – simptom fragilnosti poslijeratnog "klasnog kompromisa", i to u mjeri u kojoj u gastarbajteru imamo ponovno pojavljivanje radnika isključenog iz većeg dijela beneficija tog konsenzusa: socijalna i politička prava radništva, historijsko nasljeđe duge povijesti socijalnih borbi ljevice, vezani su uz instituciju državljanstva.

Gastarbajter je ujedno predstavljao (i još uvijek predstavlja) bolan problem za radnički i sindikalni pokret. Hijerarhija nadnica unutar radničke klase kodirana je i dalje preko kriterija nacionalne, etničke i kulturne (i, dakako, rodne) pripadnosti. Lociran na dnu te hijerarhije, gastarbajter pored ekonomske 'deprivilegiranosti' nerijetko nosi i stigmu rušitelja cijene rada i tako postaje metom unutar-klasne antagonizacije i ksenofobije.

Stipe Ćurković je suosnivač i član Centra za radničke studije.  

Julija Kranjec, Migracije danas - (ne)poželjne i (i)legalne

Miller i Castles ističu kako su "migracije postale privatno rješenje za javni problem“. Neovisno o tome jesu li su potaknute siromaštvom, klimatskim promjenama ili tipičnim razlozima političkog azila, jasno je da se većina osoba odlučuje migrirati iz egzistencijalnih razloga, a ne iz luksuza. Ipak, najčešća sintagma koja ih prati jest da su "u potrazi za boljim životom u EU" iz čega proizlazi dobro poznati mit o tome kako "nam" kradu poslove. Uz prepreke za ulaz na teritorij EU koje su više fizičke prirode, usporedno postoji i dio s manje vidljivim ogradama koje migrantima priječe pristup socijalnim, ekonomskim i političkim pravima.

Julija Kranjec je radnica i aktivistkinja Centra za mirovne studije, u kojem se od 2009. godine aktivno bavi temama azila, integracija i prisilnih migracija kroz aktivizam, istraživanja, edukaciju i rad na javnim politikama. Autorica i suautorica više članaka, tekstova i publikacija na te teme.

Silva Mežnarić, Gastarbajter": tko, kako, zašto, "mi" i "oni" - rekonstrukcija jugomigracija do 1990.
Radna emigracija iz Jugoslavije 1961-1971 bila je dijelom masovnog okretanja nezaposlenih, mladih, poljoprivrednih žitelja mediteranskog bazena zapadnoeuropskim tržištima radne snage. U tom su razdoblju seoska naselja u Hrvatskoj gubila u prosjeku 25.000 stanovnika godišnje. Od 1968 godine emigracijski kontingenti Jugoslavije sastojali su se 83% od nezaposlenih radnika i 17 % poljoprivrednika. Zemlja je gubila vitalne segmente populacije. Posljedice su bile vidne: migracije umjesto razvoja. Periferni ionako siromašni dijelovi zemlje postaju još siromašniji, a središnji - Hrvatska, Slovenija - napreduju "uvozom" radne snage iz prenapučene periferije Bosne, Srbije i Makedonije. U tome razdoblju Slovenija prihvaća "gastarbajtersku" shemu prihvata imigranata; segmentira se tržište radne snage na domaću i "uvoznu" radnu snagu, socijalno se imigranti odjeljuju od mainstreamdruštva, ublažavaju se učinci diskriminacije i negiranja građanskih prava jer se ipak radi o jedinstvenoj državi. Pojavljuje se obveznost "republičkog državljanstva" kao uvjet stalnog prebivališta i rada. Nepoznavanje tih odredbi među imigrantima pokazalo je svoje zube prilikom osamostaljivanja Slovenije: 30.000 "izbrisanih", mahom ne-Slovenaca i njihovih obitelji.

Silva Mežnarić, sociologinja, nakon diplome (Zagreb, 1964) školovala se Parizu, Clevelandu, Chicagu, Ljubljani gdje je doktorirala na unutarnjim migracijama u Jugoslaviji (1984). Istraživanja, predavanja: Wilson Centre Washington (1984), Wisconsin University, Madison (1991), ClaremontColleges (1992), Northwestern University Evanston (2003), IUC Dubrovnik (1998-2005), Filozofski fakultet Ljubljana (1995-2003), Doktorski studiji Filozofskog fakulteta, Split (2010 - 2015). Radila je u Ljubljani (1973-1986), u IMIN u Zagrebu (1986–2009). Knjige (izbor): 'Bosanci': A kuda idu Slovenci nedeljom? (1986), Otkrivanje prostora – prekrivanje vremena: migracije umjesto razvoja (1991), Etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću  (ur., 2005). Stipendije: Smithsonian - Wilson Centre 1984, Fulbright 1991/92.

nedjelja, 06/12/2015
Klub Mama

14:00 predavanje: Ljubomir Bratić Izložba "Gastarbajteri" u Beču - Pogled unazad

Izložba "Gastarbajteri“, realizirana 2004. od autorske grupe u okviru inicijative manjine i u suradnji s Povijesnim muzejom grada Beča je do danas referencijalni izložbeni postav historizacije migracija u Austriji. U kojem se historijskom vremenu izložba realizirala? Kako je uopće došlo do te izložbe? Kako je tekao participativni proces? Što je sve bilo dijelom izložbe? Kako je bila primljena u javnosti? Realni događaj, njegovi kulturni, politički, socijalni i historijski preduvjeti i implikacije i cjelokupna utopljenost u proces historizacije jednog fluktuirajućeg subjekta: O tome će biti riječi. I o tome kako na sve to možemo gledati iz današnje perspektive. 

Ljubomir Bratić se temom migracije bavi od početka devedesetih godina kada počinje raditi u Savjetovalištu za strane radnike u Innsbrucku. U međuvremenu je sudjelovao u brojnim projektima (npr. "Gastarbajteri i manjine" iz 1992., dio autorskog tima izložbe "Gastarbajteri" u Beču 2004, ili "Skrivena historija: RemapiranjeMozarta" iz 2006), objavio više znanstvenih radova i publikacija, a od 2004. do 2008. i od 2013. godine je znanstveni suradnik projekta o Romima (Romanistan) i znanstveni suradnik na Institutu za suvremenu povijest u Innsbrucku, u projektu s temom povijesti radnika-migranata u Austriji. Od 1999. do 2004. je bio savezni portparol Austrijske antirasističke mreže. Od 2012. je jedan od inicijatora i osnivača radne grupe Arhiv migracija koja aktivno sudjeluje u debatama o načinima historizacije migracije u Austriji i šire. Trenutno sudjeluje u projektu Muzeja grada Beča "Sakupljanje migracije". 

15:00 - 16:30 diskusija: Uvijek više od sjećanja

Prepustimo li priču o gastarbajterima isključivo kulturalnom pamćenju svest ćemo je na još jedan komad nacionalne kulturne baštine u kojem će uživati identitetske plačipičke: Sunce tuđeg neba, blabla, bla ... Ali kako od gastarbajtera stvoriti historijsko iskustvo u kojem se može prepoznati današnja stvarnost?
Boris Buden

Stipe Ćurković, Nebojša Jovanović, Gal Kirn, Julija Kranjec, Silva Mežnarić, Želimir Žilnik, moderator: Boris Buden

kino Tuškanac
17-19:00 projekcija filmova Želimira Žilnika
Crni film, 1971, (14') 
Nezaposleni ljudi, 1968, (13')
Inventur, 1975, (10')
Tvrđava Evropa, 2000, (80')

Od kasnih 60-ih društveno angažirani filmovi Želimira Žilnika priskrbili su mu štovatelje, ali 70-ih i cenzuru zbog njegove bespoštedne kritike državnog aparata. Niskobudžetni filmovi i izazovne političke teme obilježavaju njegovu karijeru, koja obuhvaća više od 50 filmova. Žilnikova sposobnost opservacije i stvaranja uvjerljivih priča iz života običnih ljudi linija je koja se provlači njegovim radovima. U novije vrijeme fokus njegovih filmova odmaknuo se od podijeljenog Balkana ka preispitivanju njegova odnosa s jačanjem nadzora evropskih granica, ulazeći u središte problematike izbjeglica i migranata.

19:00 razgovor Borisa Budena sa Želimirom Žilnikom

***

Program su omogućili:
Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba
Ministarstvo kulture RH
Hrvatski audiovizualni centar- HAVC
Open SocietyFoundations - Open SocietyInitiative for Europe

Program Galerije Nova i udruge WHW podržavaju:
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva
Zaklada Kultura nova

Program je realiziran u suradnji s Multimedijalnim institutom, Human Rights Film Festivalom i Hrvatskim filmskim savezom.