Drugi svijet II
Drugi svijet II
Drugi svijet II
Drugi svijet II
Drugi svijet II
Drugi svijet II
Drugi svijet II
Drugi svijet II
Drugi svijet II
Drugi svijet II
Drugi svijet II
Drugi svijet II

fotografije: Ivan Kuharić

Drugi svijet II

Tom Nicholson, Maha Maamoun, Mona Marzouk, Isa Rosenberger

15/09 - 19/11/2011

Izložba Drugi svijet razmatra pojam višestrukih svjetova, mogućih, paralelnih, fikcijskih, željenih svjetova, svjetova drugačijih od onoga u kojemu živimo, onih u kojima se prošlost drugačije rasplela, a budućnost nije neopozivo određena sadašnjošću. No umjesto da se preda veličanju umjetnosti kao ugrožene enklave imaginacije i slobodne kreativnosti, Drugi svijet čvrsto se drži stvarnosti sadašnjosti, kojom vlada pesimistična dogma o neizbježnosti. Između neostvarenih mogućnosti koje proganjaju sadašnjost i stvarnih prijetnji koje bi mogle poništiti svaku zamislivu budućnost, izložba ističe činjenicu da je ovaj svijet u kojemu živimo, čiju međupovezanost cinično zagovara prvenstveno marketing telekomunikacijskih tvrtki, zapravo podijeljen i fragmentiran na mnoštvo svjetova, raslojenih na razne stupnjeve izrabljivanja i povlaštenosti, i raspršen u enklave identitetâ. Pojmu drugoga svijeta izložba se priklanja iz perspektive kritičkog 'kognitivnog očuđenja', blisko načinu na koji Darko Suvin, jedan od vodećih teoretičara znanstvene fantastike, predlaže interpretaciju postupaka radikalnog očuđenja unutar žanra znanstvene fantastike. Taj angažirani i očuđeni pogled stremi tome da neokolonijalističke i hegemonijske datosti neoliberalnog svijeta, njegove represivne društvene konstrukcije, deregulaciju uvjeta proizvodnje i klasne podjele sagledamo iz nove perspektive. Ne zadržavajući se samo na fikcionalnosti, izložba Drugi svijet nastoji uz pomoć očuđenog pogleda ponovo promisliti realnost sadašnjeg trenutka, zahvaćajući područje povijesti i sjećanja, geopolitičkih određenja, reprezentacije i javnog prostora. Bilo da izravno dekonstruiraju nasljeđe kolonijalizma ili komentiraju njegove suvremene oblike, radovi istražuju mogućnosti strategija 'umjetničkih dekolonijalizacija' koje reinterpretiraju suodnose izrabljivanja, moći, profita i povijesti.

Rad Toma Nicholsona bavi se odnosom sadašnjosti i povijesti kolonijalizma u Australiji. Propitujući njegov suvremeni status, Nicholsonovi projekti razmatraju progresivne mogućnosti koje su postojale u vrijeme prvih susreta između Aboridžina i kolonizatora, mogućnostima koje su mogle promijeniti smjer povijesti. Zamišljen kao medijacija specifičnog trenutka australske povijesti, Action for 2pm Sunday 6 July 1835 (2005.) usredotočuje se na povijesni lik Williama Buckleyja, odbjeglog robijaša koji je u 19. stoljeću živio s Aboridžinima više od tri desetljeća. Isa Rosenberger u Espiral (2010/11.) razmatra odgovornost kapitala naspram neokolonijalističke trgovinske strategije i dotiče se mogućnosti izražavanja kritike ovih procesa plesom. Središnje mjesto zauzima reinterpretacija ekspresionističkog baleta Der grüne Tisch Kurta Joossa iz 1932., koji funkcionira kao plesni opis povezanosti između moći, ekonomije i rata u okružju Weimarske Republike i prve globalne depresije. Druga razina tog rada temelji se na istraživanju sadašnjosti i problematične uloge austrijskih banaka, osobito Hypo banke, u tranzicijskim procesima u Istočnoj Evropi. Smješten u imaginarnu post-apokaliptičnu budućnost videorad Mahe Maamoun 2026 sugerira mogući kraj civilizacije referirajući na egipatski roman Revolucija 2053 Mahmouda Uthmana, te na ključne prizore i strukturu SF filma Chrisa Markera La Jetée iz 1962. Fragmentirana perspektiva vremenskog putnika koji se zadesio na području egipatskih piramida kontemplira političku i egiztencijalnu budućnost Egipta ali i čitavog svijeta, zazivajući prošlost i budućnost kako bi se pokušala spasiti sadašnjost. Pozadina murala New World (2006/2011.) Mone Marzouk prepoznatljivi je obris američke zastave, no umjesto zvijezdi koje označavaju pojedine države SAD-a, umjetnica uključuje 13 (referirajući na prvu američku zastavu) biomorfnih, arabesknih, pseudomitoloških hibridnih bića - znakova čije forme su rezultat stapanja fragmenata arhitekture, dijelove tijela, militantnih amblema i tehnologije te prepoznatljivih simbola. Rekreirajući američku zastavu kao politički amblem umjetnica dekonstruira samu srž hegemonijske reprezentacije u kojoj politika na Bliskom Istoku ostaje jedno od gorućih pitanja sadašnjosti i budućnosti.

Serija događanja u galeriji Nova dio je izložbe Drugi svijet koju WHW priprema za festival steirischer herbst u Grazu (23.9. - 16.10.2011)

Podrška:
Allianz fondacija
Erste fondacija
Gradski ured za kulturu, obrazovanje i šport Grada Zagreba
ifa - Institut für Auslandsbeziehungen e.V.
Ministarstvo kulture RH
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva