Aktivističke prakse i civilno društvo
Aktivističke prakse i civilno društvo

Aktivističke prakse i civilno društvo

Mirovni aktivizam i malo šire: pretpostavke, konteksti, (dis)kontinuiteti

Serija predavanja i diskusija & čitaonic četvrtkom / ožujak – travanj 2014., Galerija Nova, Teslina 7, Zagreb

27/03/2014, 19h
Društveni pokreti 80-tih i preduvjeti za /mirovni/ aktivizam u 90-tima

10/04/2014, 19h
Antiratni aktivizam i prostori otpora 90-tih

17/04/2014, 19h 
Javno i institucionalno zagovaranje, nove prakse i novi prostori suradnje

Letak [PDF - 375 kb]

Suorganizatori: Mirovni studiji – prostor za nemirne građane i Što, kako i za koga/ WHW

U nizu od tri javna predavanja i diskusije predstavit ćemo jedan od mogućih pogleda na razvoj i nasljeđe aktivističkih praksi te na razvoj civilnog društva u Hrvatskoj od kraja 80-tih godina XX. stoljeća do danas. Sa sviješću da ih ima puno više, biramo one koje su relevantne za mirovni rad u širem smislu.

S akterima i teoretičarima (nerijetko su akteri ujedno i teoretičari) razgovarat ćemo o kontekstu u kojem su se pojedine inicijative i oblici djelovanja razvijali, koliko su samonikli, iz čega su nastali i kako danas vidimo njihovo nasljeđe. Kritički ćemo razmotriti zašto su se u određenim kontekstima birale pojedine taktike i metode.

četvrtak, 27/03/2014, 19h
Društveni pokreti 80-tih i preduvjeti za mirovni aktivizam

  • Uvod - Paul Stubbs: Valovi aktivizma: oblici, ciljevi, prakse
  • Ben Perasović: Društveni pokreti 80-tih: kontekst pokretanja mirovnih, feminističkih i ekoloških inicijativa
  • Vesna Teršelič: Začeci samoniklih mirovnih inicijativa osamdesetih i njihov razvoj u devedesetima u kontekstu međunarodne solidarnosti

Paul Stubbs: Valovi aktivizma
Fokus prezentacije je na narativima, oblicima, ciljevima i praksama onoga što Paul Stubbs naziva tri vala aktivizma posvećena miru, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i socijalnoj pravdi u Hrvatskoj. Predavanje će otvoriti pitanje je li uopće moguće analizirati ta tri vala aktivizma ako se uzmu u obzir različite generacije koje su djelovale na osnovama različitih lokalnih, nacionalnih, regionalnih i globalnih premisa. 

Paul Stubbs
je sociolog, rođen je u Ujedinjenom Kraljevstvu, a od 1993. godine živi i radi u Hrvatskoj. Glavna područja njegovih istraživanja su sociologija povijesti aktivizma u Hrvatskoj,  aktivizam i kompjutorski posredovana komunikacija te uloga međunarodnih aktera u prijevodu socijalne politike. Bio je član savjetodavnog odbora Centra za mirovne studije i predavao je o ‘civilnom društvu’ tijekom prva dva ciklusa Mirovnih studija.

Benjamin Perasović: Društveni pokreti 80-tih
Osamdesete godine predstavljaju specifično razdoblje koje se često mistificira. Ovdje je namjera opisati kontekst i naznačiti ključne elemente djelovanja različitih aktivističkih aktera u drugoj polovini osamdesetih godina. Mimo mistifikacija koje postoje u medijskom diskursu, potrebno je stvoriti što širi okvir za razumijevanje jednog razdoblja i aktera koji su u tom razdoblju djelovali.

Benjamin Perasović,
sociolog,glavna područja njegovih istraživanja odnose se uglavnom na subkulture, društvene pokrete i kvalitativne metode. Objavio je,između ostalog, knjigu Urbana plemena – sociologija subkultura u Hrvatskoj, a nedavno i knjigu Sociologija i party scena zajedno s Rašeljkom Krnić. Osamdesetih je bio jedan od osnivača Svarun-a i akter raznovrsnih subkulturnih scena.

Vesna Teršelič: Začeci mirovnih inicijativa
Izlaganje će ilustrirati značaj samoniklih inicijativa na primjerima zagovaranja prigovora savjesti i ustanovljenja civilne službe u tadašnjoj Jugoslaviji, u drugoj polovici osamdesetih te kasnije suradnje Antiratne kampanje Hrvatske s međunarodnim mirovnim mrežama (War Resisters International, Quakers Peace and Social Witness i dr.) u devedesetima.

Vesna Teršelič, aktivistica, od 1985. godine aktivna je u zelenim, ženskim i mirovnim civilnim inicijativama. Suosnivačica je Svarun-a — Radne grupe za ekološke, mirovne, ženske i duhovne inicijative (1986), Zelene akcije (1990), Antiratne kampanje Hrvatske (1991), Centra za ženske studije (1995), Centra za mirovne studije (1996), Documente — Centra za suočavanje s prošlošću (2004) i drugih organizacija.

četvrtak, 10/04/2014, 19h
Antiratni aktivizam i prostori otpora 90-tih

  • Vesna Janković: Mirovni pokret 90-tih: Ideje i alati
  • Sven Cvek: Autonomna tvornica kulture: Fizički i mentalni prostori autonomije
  • Dražen Šimleša: Alterglobalizacija u našem dvorištu

Vesna Janković: Mirovni pokret u 90-tima
Izlaganje će ocrtati društveni i politički kontekst nastanka i djelovanja Antiratne kampanje Hrvatske, temeljne ideje i vrijednosti koje ARK zastupa (antinacionalizam, pacifizam, ljudska prava...)te organizacijske forme i principe po kojima djeluje (ARK kao mrežna organizacija postavljena na principima direktne/participativne demokracije, građanskog samo-organiziranja i konsenzualnog donošenja odluka). Bit će riječi i o oblicima aktivizma koje je ARK iznjedrio, poput (novo)medijskog aktivizma Zamira i ARKzina, rada na izgradnji mira u Volonterskom projektu Pakrac, direktne zaštite ljudskih prava prilikom deložacija i mirovnog obrazovanja.

Vesna Janković
polaznica je doktorskog studija sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i znanstvena asistentica na Katedri za sociologiju na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Sudjelovala je u pokretanju niza civilnih inicijativa: Svarun (1986), Antiratna kampanja Hrvatske (1991), Centar za žene žrtve rata (1993) i Autonomna tvornica kulture — Attack! (1997). Višegodišnja je glavna urednica ARKzina, mega-zina Antiratne kampanje. Suurednica je knjiga Rat i ljudska prava (1993), Žene oblikuju ekonomiju i politiku (2002), Žene obnavljaju sjećanja/Women Recollecting Memories, (2003), Antiratna kampanja  1991-2011: Neispričana povijest (2011), te Resisting the Evil: [Post-]Yugoslav Anti-War Contention (2012).

Sven Cvek: Attack! (Autonomna tvornica kulture) — Fizički i mentalni prostori autonomije

Izlaganje će dati osvrt na specifičnost Autonomne tvornice kulture — ATTACK! u kontekstu aktivističke povijesti koju ovaj niz predavanja ocrtava. ATTACK! se ovdje izdvaja kao projekt koji je za glavnu svrhu deklarativno imao proizvodnju kulture. Ovakav pogled na ATTACK! omogućuje nam, između ostalog, da promislimo kulturu kao organizacijsku praksu i materijalnu infrastrukturu za prenošenje znanja.

Sven
 Cvek rođen je 1975. u Puli. Radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nekad je radio i u ATTACK!-u. Bavi se kulturom u teoriji i praksi.

Dražen Šimleša: Alterglobalizacija u našem dvorištu
Glavni fokus razgovora pratit će razvoj aktivizma u prvim godinama novog tisućljeća, te na koji način je otvaranje Hrvatske dovelo i do otvaranja aktivizma prema novim temama u odnosu na 90-e. Možemo se svi i zapitati: je li nam išta ostalo od tog otvaranja ili smo se začepili?

Dražen Šimleša rođen je 1976. godine u Bjelovaru. Doktorirao je na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na temi ekološkog otiska nakon čega je izašla i knjiga Ekološki otisak: kako je razvoj zgazio održivost. Aktivan je u udruzi Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) gdje volontira kao tajnik i sudjeluje u izgradnji edukacijskog centra Reciklirano imanje.

četvrtak, 17/04/2014, 19h 
Javno zagovaranje, nove prakse i novi prostori suradnje
U zadnjem bloku diskusija obuhvatit će se period iza 2000. godine s fokusom na razvijanje javnih politika i zagovaranje institucionalnih promjena, uz osvrt na postignute promjene ali i domete ovih oblika aktivističkog djelovanja. Osvrnut ćemo se također i na taktike i oblike otpora koji su se razvili u drugoj polovini dekade i povezani su s borbom za javno dobro, za javno financirano obrazovanje te uz njihovo nasljeđe.
Imena predavača objavit će se naknadno na stranicama www.cms.hr i www.whw.hr

Mirovni studiji su Centra znanja Kuće ljudskih prava.
Serija predavanja i čitaonica realizirane su u suradnji s projektima WHW arhiv i Estetike otpora.

Podrška:
Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport
Ministarstvo kulture RH

Program Galerije Nova i udruge WHW podržavaju:
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva
Zaklada Kultura nova

Program Galerije Nova suorganiziraju WHW i AGM